Rotirajući po Mostaru

Iako je Čović protiv rotirajućeg, Nikšić i Izetbegović idu u sastavljanje sporazuma

''Izetbegović je prihvatio sporazum, a Čović nije. Sporazum sada treba napraviti i potpisati", kazao je Nikšić.
Vijesti / Politika | 13. 02. 2021. u 11:27 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prijedlog o rotirajućim gradonačelnicima Mostara, koji je inicirao SDP, odnosno Zukan Helez, odbio je predsjednik HDZ-a Dragan Čović.

Potvrdio je to za Dnevni avaz Nermin Nikšić, lider SDP-a.

"Mi ga prezentirali Našoj stranci. Oni su to prihvatili i to je sada prijedlog "Bh. bloka". Predrag Kojović je telefonski razgovarao s Bakirom Izetbegovićem, a ja s Draganom Čovićem. Izetbegović je prihvatio sporazum, a Čović nije. Sporazum sada treba napraviti i potpisati", kazao je Nikšić.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović je ranije u petak izjavio da bi Mostar mogao imati rotirajućeg gradonačelnika.

"Mandat od četiri godine bi se podijelio na troje što bi po svojoj prirodi bilo zanimljivo za SDA. Danas bi bio izabran jedan od dvojice, a ostali bi se rotirali kao Predsjedništvo", izjavio je Izetbegović za O Kanal.

Riječ je o prijedlogu sporazuma koji je predviđao rotiranje najvjerojatnije tri osobe na poziciji gradonačelnika Mostara, i to svakih 16 mjeseci.

Podsjetimo, sjednica Gradskog vijeća Mostar prekinuta je u petak prije drugog kruga izbora mostarskog gradonačelnika, a treći nastavak konstituirajuće sjednice zakazan je za ponedjeljak, 15. veljače, u 16 sati.

Nakon što je prije dva dana obavljen prvi krug glasanja za mostarskog gradonačelnika u kome su najviše glasova dobili Mario Kordić (HDZ BiH) i Zlatko Guzin (Koalicija za Mostar), u petak se trebao obaviti drugi i ako bude potrebno treći krug izbora, ali je na samom početku sjednice BH blok (SDP BiH, Naša stanka) zatražio stanku radi konzultacija vezano za njihov prijedlog da se uvede institut "rotirajućeg gradonačelnika".

Nakon stanke koja je potrajala stotinjak minuta vijećnica Irma Baralija (Naša stranka) zatražila je prekid sjednice što je i prihvaćeno.

Nakon prvog kruga glasovanja, Kordić i Guzin dobili su potporu 14, odnosno 12 vijećnika, dok su Irmu Baraliju iz Naše stranke podržala tek dva vijećnika, a Armana Zalihića iz SDP-a nije podupro nijedan vijećnik.

Za pobjedu u prva dva kruga izbora za gradonačelnika potrebna je dvotrećinska većina, dok je u posljednjem krugu izbora dovoljna potpora većina nazočnih vijećnika.

U slučaju izjednačenog rezultata gradonačelnik postaje mlađi kandidat.

U Mostaru su 20. prosinca prošle godine nakon punih 12 godina održani izbori za lokalna tijela vlasti nakon što je postignut dogovor o izmjenama odredaba državnog Izbornog zakona BiH koji se tiče izbornog procesa u Mostaru.

Te je odredbe 2010. osporio Ustavni sud BiH zbog čega Mostarci u dva mandata nisu birali lokalna tijela vlasti.

Hoće li Gradsko vijeće donijeti odluku o prvome čovjeku grada na Neretvi saznat ćemo u ponedjeljak 15. veljače za kada je najavljen nastavak zasjedanja.

U Gradskom vijeću Mostara najviše mandata ima HDZ BiH – 13, slijede Koalicija za Mostar (SDA, SBB, DF, SBiH, BPS) s 11, BH. blok (SDP BiH, Naša stranka) s pet, Hrvatska republikanska stranka s tri te Prva mostarska partija s dva vijećnika. Lista "Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar" ima jedno vijećničko mjesto.

 

Kopirati
Drag cursor here to close