Hoće li Predsjedništvo BiH dati suglasnost da se dionica autoputa južno od Mostara počne graditi preko vojne imovine?

Na nastavku 30. redovne sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u četvrtak bi se, između ostalog, trebalo razmatrati i pitanje suglasnosti ove institucije na zahtjev da se gradi autocesta preko područja koje obuhvaća manji dio zemljišta uz kasarnu "Miralem Jugo" kod Mostara te vojni aerodrom Ortiješ.

Ovo će biti još jedan pokušaj da Predsjedništvo BiH usvoji odluku i izda suglasnost koja je nužna, kako bi Autoceste Federacije BiH kao investitor gradile dionice autoceste Mostar sjever - Mostar jug, uz dio koji prolazi pored kasarne "Miralem Jugo" te dio trase Mostar jug – Tunel Kvanj.

Streljana vrijedna 2 milijuna KM?

Tijekom prethodnih pokušaja nije bilo potrebne suglasnosti u Predsjedništvu BiH jer se ovo pitanje odnosi na sektor državne imovine.

Ipak, kako Klix.ba saznaje ova tema je među točkama dnevnog reda za najavljenu sjednicu.

Podsjetimo, prvi problem koji je nastao u izgradnji bila je blizina trase autoceste Mostar sjever - Mostar jug kasarni "Miralem Jugo", odnosno činjenica da se u blizini ustanovljenog i prihvaćenog pravca autoceste nalazi streljana.

Konkretno, problem je nastao jer je streljana okrenuta prema mjestu gdje bi trebao prolaziti jedan dio ove dionice te je postojao strah da bi streljivo moglo doći i do automobila koji bi prolazili autocestom.

Prema dokumentima, Autoceste Federacije BiH su ponudile rješenje za ovu situaciju. Naime, Oružanim snagama BiH, to jeste Ministarstvu obrane, je ponuđena izgradnja zatvorene streljane po standardima NATO-a, vrijedne dva milijuna KM.

Iz Ministarstva obrane BiH su zatražile da se ponuđena streljana izgradi u Pazariću, odnosno u kasarni "Zaim Imamović", uz opravdanje da tu imaju više vojnika i da bi im se više isplatilo.

To su prihvatili i iz Autocesta FBiH, ali je pod pritiskom određene političke struje iz Mostara to odbijeno. Pojašnjenje je bilo da bi se time "potvrdio Mostar kao podijeljen grad", iako nije jasno kako po istoj osnovi nije prihvaćena izgradnja streljane po NATO standardima u kasarni.

Vojni aerodrom Ortiješ

Kako iz Autocesta FBiH više nisu mogli čekati, nađeno je alternativno rješenje, odnosno izgradnja tunela iznad kasarne u Mostaru. Ipak, vrijedi reći da će, umjesto dodatnih dva milijuna KM za modernu streljanu, sada građani BiH isplatiti dodatnih 13 milijuna eura za izgradnju tunela, što se moglo izbjeći.

Drugi veliki problem za izgradnju autoceste, odnosno dionice u Mostaru, vezan je za vojni aerodrom Ortiješ.

Jedan dio trase Mostar jug - Tunel Kvanj prolazi uz ovaj aerodrom, ali je važno istaći, da predloženi pravac autoceste ne prolazi kroz sami aerodrom, niti dodiruje objekte koji se nalaze u sklopu ovog aerodroma. Točke gdje prolazi planirana trasa, a koje su proglašene "perspektivnom vojnom imovinom", nisu dio plana za neki konkretan projekt.

U tom kontekstu, kao "rješenje" se pojavila ideja da se trasa jednostavno izmijeni, odnosno pomjeri, ali je ta opcija potpuno nerealna zbog činjenice da je za ovaj pravac već završena dokumentacija, odnosno već su date sve potrebne suglasnosti.

Kako se ovaj dio predložene trase nalazi u urbanom području, ne postoji dovoljan prostor da se plan mijenja. Uz to, privatni posjedi koje "presijecaju" zone koje su proglašene "perspektivnom vojnom imovinom" su već kupljeni te na određen način propadaju jer ne postoji suglasnost da se krene u izgradnju.

Samim tim, zbog manjka suglasnosti iz Predsjedništva BiH, ovaj manji dio trase sada blokira kompletnu izgradnju. Argument koji se do sada koristio za nedavanje suglasnosti su odluka Ustavnog suda BiH i Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005. godine.

Novac "propada" 

Ipak, u konkretnom slučaju gradnja autoceste je javni interes i zemljište koje bi trebalo biti prenamijenjeno bi ostalo u vlasništvu države, odnosno FBiH.

"Državna imovina je karakteristična po javnopravnoj prirodi odnosa subjekata i korištenja te imovine, kao i njezinog titulara. Ona obuhvata s jedne strane pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i koje joj služe radi vršenja te vlasti, s druge strane, ona može obuhvatiti 'javno dobro' (morska voda i morsko dno, riječna voda i riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna saobraćajna mreža, saobraćajna infrastruktura itd.). Ono, po svojoj prirodi, prioritetno služi svim ljudima u državi. Kao takvo, 'javno dobro' može biti izuzeto iz pravnog prometa (res extra commercium) zbog svog značaja jer je to jedini način da bude sačuvano i zaštićeno", navedeno je u jednoj ranijoj odluci Ustavnog suda BiH.

Novac za izgradnju ove, ali i drugih trasa autoceste u BiH je već osiguran, ali nije povučen. Samim tim, EBRD od vlasti u BiH potražuje velike penale, vodeći se činjenicom da novac koji stoji na bankovnom računu propada umjesto da se aktivno koristi.