Formira se nova vlast u BiH, ali govori li još itko o EU?

Mjesec dana nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini političke stranke pregovaraju o formiranju vlasti, ali se tri ključna pitanja za napredak zemlje prema Europskoj uniji još nisu našla na pregovaračkom stolu. Riječ je o Zakonu o Sudu BiH, Zakonu o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) te imenovanju glavnog pregovarača BiH s Europskom unijom.

Sugovornici Detektora upozoravaju da su političke stranke trenutačno usmjerene na raspodjelu pozicija i kontrolu nad institucijama, dok reforme pravosuđa, koje su jedan od uvjeta za europske integracije, ostaju u drugom planu.

"Svi žele zadržati političku kontrolu nad pravosuđem"

Izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić smatra da reforme pravosuđa i europske integracije nisu bile prioritet političkih stranaka ni tijekom predizborne kampanje, zbog čega ne očekuje da će to postati tijekom formiranja nove vlasti.

Prema njezinim riječima, političkim strankama važnije je tko će dobiti određene pozicije, resore i kontrolu nad resursima.

Korajlić smatra da među političkim akterima postoji svojevrstan konsenzus o zadržavanju postojećeg stanja jer bi ozbiljnije reforme mogle dovesti do toga da se i sami nađu pod povećalom pravosudnih institucija.

"Svi žele zadržati političku kontrolu nad procesima imenovanja i radom pravosudnih institucija. Vidjeli smo da su rješenja koja su nuđena, koja su dolazila od Ministarstva pravde i kroz inicijative zastupnika u Zastupničkom domu, daleko od onoga što je potrebno da biste napravili neovisno pravosuđe i ispunili sve standarde i preporuke koje nam stoje već godinama", pojasnila je Korajlić za Detektor.

SNSD tražio promjene u sastavu i sjedištima pravosudnih institucija

Detektor je ranije pisao o amandmanima koje su izaslanici SNSD-a predstavili u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Njima se, među ostalim, traži da sjedište Apelacijskog odjela bude u Banjoj Luci, a sjedište VSTV-a u Istočnom Sarajevu.

SNSD je predložio i povećanje broja članova VSTV-a na 24, umjesto 20, koliko je predviđeno prijedlogom zakona usvojenim u prvom čitanju.

Formalni predlagatelji Zakona o VSTV-u su članovi Kolegija Doma naroda Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić.

Riječ je o verziji zakona koju je prvotno pripremilo Ministarstvo pravde BiH, ali je Vijeće ministara nije usvojilo kao svoj prijedlog. Prema ranijem pisanju Detektora, predložena rješenja ne ispunjavaju zahtjeve Venecijanske komisije.

Prijedlogom je predviđeno da VSTV ima 20 članova, od kojih bi osam bilo iz reda sudaca, a osam iz reda tužitelja. Po jednog člana birale bi odvjetničke komore Federacije BiH i Republike Srpske, jednog bi na prijedlog ministra pravde imenovalo Vijeće ministara BiH, a jednog Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Venecijanska komisija ranije je inzistirala na neparnom broju članova Vijeća zbog načina donošenja odluka.

"Reforme treba staviti na pregovarački stol odmah"

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Admir Čavalić upozorava da je zabrinjavajuće što se ključni pravosudni zakoni ne spominju u razgovorima o formiranju vlasti, osim u kontekstu ranijih prijetnji predsjednika SNSD-a Milorada Dodika povezanih sa Sudom BiH.

"Pri kreiranju novih vlasti, posebno na državnoj razini, treba staviti ključna pitanja koja trebaju biti predmet političkog dogovora i da određene strane, u ovom slučaju vjerojatno neki probosanski blok, zagovaraju da se to nametne i da to bude riješeno", istaknuo je Čavalić.

Smatra da bi odgađanje tih pitanja moglo dovesti do toga da se ponovno počnu rješavati tek pred kraj mandata, kada bi njihov napredak ovisio o vanjskim pritiscima, prije svega Bruxellesa i Europske unije.

Glavni tajnik Europskog pokreta u BiH Haris Plakalo ocjenjuje poraznim to što pojedine političke stranke deklarativno podržavaju europske integracije, dok u praksi ne poduzimaju potrebne korake.

Prema njegovim riječima, određenim političkim strukturama iz Republike Srpske odgovara opstruiranje usvajanja zakona o VSTV-u i Sudu BiH kako bi zadržale utjecaj na pravosudne institucije.

Plakalo dodaje da se ni stranke iz Federacije BiH nisu dovoljno bavile tim pitanjima.

Slično smatra i politička analitičarka Tanja Topić, koja ističe da politički akteri žele zadržati kontrolu nad pravosudnim sustavom.

"Mislim da je to ona točka na kojoj se pokazuje vrlo jasan politički stav, a taj stav glasi da im nije stalo da se depolitizira pravosuđe", kazala je Topić.

BiH još nema glavnog pregovarača s EU

Iako je Europsko vijeće u ožujku 2024. godine donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, formalni pregovarački proces još nije započeo.

BiH u međuvremenu nije imenovala ni glavnog pregovarača s Europskom unijom.

Ivana Korajlić upozorava da takva situacija pokazuje nedostatak ozbiljnog pristupa europskim integracijama. Ističe da politički akteri još nisu usuglasili ni tko bi trebao imenovati glavnog pregovarača, a kamoli tko bi trebao obnašati tu dužnost.

"Veći je prioritet tko će kontrolirati ovo, da bi mogao kontrolirati komunikaciju s EU-om, narative i sve ostalo, nego što to zaista znači za BiH ako ne imenujemo pregovarača", pojasnila je Korajlić.

Plakalo smatra da imenovanje glavnog pregovarača ne smije postati predmet političkih ucjena i trgovine.

"Ako se glavnog pregovarača gleda na način da se on koristi za ucjene i blokade, onda je to zaista pogrešna politika i mi sigurno nećemo dočekati bilo kakav napredak u pregovaračkom procesu", upozorio je.

BiH prijeti gubitak dodatnih 373 milijuna eura

Zbog kašnjenja u provedbi dogovorenih reformi Bosna i Hercegovina sredinom 2026. godine ostala je bez približno 100 milijuna eura iz Plana rasta Europske unije.

Prema najavama, do kraja godine postoji rizik od gubitka dodatnih 373 milijuna eura.

Korajlić podsjeća da je Europska unija više puta upozoravala na posljedice izostanka reformi, ali smatra da novac iz europskih fondova nije dovoljan poticaj političkim strukturama koje kontroliraju institucije.

"Nisu bitna s obzirom na to da su povezana s izravnim reformama i s te strane ne predstavljaju uopće bilo kakav motivirajući čimbenik u cijelom ovom procesu, a opet će na gubitku biti samo građani jer su ta sredstva trebala ići u konkretne projekte", kazala je Korajlić.

Detektor je uputio upite Stranci demokratske akcije (SDA), Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) i Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) o tome hoće li tijekom pregovora o formiranju vlasti inzistirati na usvajanju ključnih reformskih zakona.

Do objave izvornog teksta odgovori nisu zaprimljeni, piše Detektor.