Europski parlament upozorio na ruski utjecaj i aktivnosti u BiH i Srbiji

U rezoluciji Europskog parlamenta, donesenoj na temelju izvješća Posebnog odbora za Europski štit demokracije, navodi se, među ostalim, da ruski utjecaj predstavlja prijetnju sigurnosti u regiji, s posebnim naglaskom na opasnost od postojanja kampova za obuku Moldavaca i pripremu nereda, o čemu je Detektor ranije izvještavao.

U izvješću objavljenom 15. rujna na mrežnoj stranici Europskog parlamenta, švedski eurozastupnik Tomas Gunnar Tobé navodi da su Srbija i Bosna i Hercegovina tijekom 2024. godine bile "domaćini vojnog kampa povezanog s Rusijom", u kojem su obučavani agitatori za izazivanje masovnih nereda tijekom izbora i referenduma u Moldaviji, što se navodi i u presudama moldavskih sudova.

Regrutirani sudionici prolazili su obuku za destabilizacijske aktivnosti, dok su Srbija i Republika Srpska u Bosni i Hercegovini služile kao regionalna infrastruktura te mjesta za obuku i pripremu operacija.

Kampovi kod Banje Luke

Ranije istraživanje Detektora pokazalo je postojanje mreže kampova u BiH i Srbiji u kojima su tijekom 2024. godine ruski instruktori obučavali državljane Moldavije, navodno radi izazivanja nereda i utjecaja na predsjedničke izbore i referendum o pristupanju Europskoj uniji.

Najmanje tri skupine, od pet do 12 ljudi, boravile su u šumi kod Glamočana, nedaleko od Banje Luke, a kamp je nakon što je otkriven premješten u selo Radenka u Srbiji.

Sudionici su učili borbene tehnike, probijanje policijskih kordona, upravljanje dronovima, prepoznavanje nadzornih kamera te pripremu zapaljivih i eksplozivnih sredstava.

Dobivali su od 300 do 800 eura, ponekad i u kriptovalutama. Među pronađenim materijalima bili su priručnik s uputama za izradu bombi i otrova, rastavljeni dronovi, VR naočale, radiostanice i bilješke o diverzijama.

Fotografirali institucije i veleposlanstva

Polaznici su dobivali zadatke da fotografiraju i označavaju koordinate državnih institucija i veleposlanstava u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, kao i mjesta pogodna za polijetanje dronova.

Među organizatorima i instruktorima spominju se osobe povezane s "Wagnerom", ruskim operacijama utjecaja, kibernetičkim napadima i ekstremističkim skupinama.

Moldavski sudovi već su izrekli više osuđujućih presuda, dok su neki osuđenici u bijegu. Tužiteljstvo BiH formiralo je predmet, a zasad nije podignuta nijedna optužnica.

Ruske strukture i dezinformacije

U izvješću Europskog parlamenta navodi se i otvaranje prostora za prisutnost ruskih sigurnosnih struktura u BiH te odgovornost domaćih institucija.

Srbija se u istom kontekstu opisuje kao središte ruskih dezinformacijskih i obavještajnih aktivnosti, uključujući praćenje oporbenjaka, izbjegavanje sankcija i kibernetičke napade na dužnosnike Europske unije i NATO-a.

Dokument upozorava na sve ozbiljnije prijetnje europskim demokracijama: strano uplitanje u izbore, dezinformacije, kibernetičke i hibridne napade, manipulaciju društvenim mrežama te zloupotrebu umjetne inteligencije i deepfake sadržaja.

Rusija je označena kao glavni vanjski izvor hibridnih prijetnji, uz aktivnosti Bjelorusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje.

Fokus i na umjetnu inteligenciju

Poseban naglasak stavljen je na otkrivanje prikrivenih kampanja uz pomoć umjetne inteligencije, označavanje manipulativnih sadržaja i sankcioniranje zlonamjernih lažnih vijesti.

Parlament također traži zaštitu novinara, neovisnih medija, civilnog društva i kandidatkinja izloženih rodno uvjetovanom nasilju.

Preporučuje se uvođenje programa medijske pismenosti, stabilnije financiranje te smanjenje tehnološke ovisnosti Europske unije o američkim platformama i kineskoj opremi.

Sve mjere trebale bi štititi izbore bez narušavanja slobode izražavanja i drugih temeljnih prava, navodi se u izvješću koje je Europski parlament usvojio 15. rujna i koje predstavlja službeni politički stav i zahtjev Europskog parlamenta prema Europskoj komisiji, piše Detektor.