Europska komisija je pozvala Bosnu i Hercegovinu da dovrši i dostavi Program reformi kako bi iskoristila priliku koju nudi Plan rasta za zapadni Balkan.
Prema preliminarnom planu, Bosna i Hercegovina bi iz Plana rasta mogla dobiti milijardu i 85 milijuna eura.
Na jučerašnjem sastanku Pododbora za ekonomska i financijska pitanja i statistiku predstavnika EU i BiH, održanom u Bruxellesu, Europska komisija pozdravila je usvajanje Zakona o zaštiti osobnih podataka i Zakona o nadzoru državne granice te pozvala na usvajanje zakona povezanih s vladavinom prava i imenovanje glavnog pregovarača, kako bi se ostvario napredak prema usvajanju pregovaračkog okvira između EU i BiH, priopćila je Direkcija za europske integracije BiH.
Europska komisija ocijenila je da je BiH tijekom prošle godine ostvarila ograničen napredak u pogledu ekonomskih kriterija, prenosi Srna.
Istaknuti su rast konkurentnosti i stabilnost financijskog sektora, dok su kao izazovi za funkcioniranje tržišnog gospodarstva i sposobnost zemlje da se nosi s konkurentskim pritiscima i tržišnim silama navedeni: ekonomsko upravljanje, vladavina prava, emigracija stanovništva, javna poduzeća i fragmentacija institucija.
Europska komisija također je pozdravila dosadašnje korake koje je BiH poduzela prema pristupanju Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), a BiH, kako je navedeno, treba nastaviti usklađivanje s pravnom stečevinom EU i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, posebno u vezi s liberalizacijom kretanja kapitala i plaćanja.
Europska komisija i strane iz entiteta Federacija BiH traže da se Republika Srpska obveže imenovati dvojicu nedostajućih sudaca Ustavnog suda BiH iz tog entiteta u Narodnoj skupštini RS-a. Jedan od uvjeta je i obveza entiteta RS da provodi odluke Ustavnog suda na cijelom teritoriju BiH, izvještava Radio Slobodna Europa.
Entitetski parlament godinama nije razmatrao imenovanje novih sudaca te je pokušao donijeti zakon o neprimjeni odluka najvišeg suda u državi na teritoriju entiteta.
Iz RS-a odbijaju svaku raspravu o toj temi dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu kojim bi se troje stranih sudaca, od ukupno devet, zamijenilo domaćim.
Također traže da Ustavni sud može donositi odluke samo ako za njih glasa barem jedan sudac iz RS-a, čemu se protive stranke iz Federacije BiH. Trenutačno je za donošenje odluka potrebno pet glasova, bez obzira iz kojeg entiteta su suci.
Sporan je i prijedlog iz Republike Srpske prema kojem bi entitetske vlasti mogle staviti veto na odluke Konkurencijskog vijeća BiH, što također ne prihvaćaju bošnjačke stranke iz Federacije.
Bosna i Hercegovina kandidirala je projekte iz područja infrastrukture, energetike i digitalizacije.
Među njima je 12 projekata iz sektora prometa, uključujući izgradnju tunela Prenj na jugu BiH, vrijednog pola milijarde eura.
Planirana je i izgradnja pojedinih dionica autoceste na koridoru Vc od juga do sjevera zemlje, izgradnja obilaznice oko Banje Luke te rekonstrukcija određenih željezničkih dionica.
U sektoru energetike planirano je ulaganje u 21 projekt tranzicije na obnovljive izvore energije, uključujući obnovu i proširenje elektrodistribucijske mreže.
U planu su i izgradnja južne plinske interkonekcije prema Hrvatskoj te revitalizacija hidroelektrana Jajce, Trebinje i Salakovac.
Ukupna vrijednost projekata prelazi milijardu eura. Trećina sredstava predviđena je iz europskih fondova, dok bi ostatak bio osiguran kroz povoljne kredite.
