Grupa od 28 članova Europskog parlamenta uputila je pismo visokoj predstavnici EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaji Kallas, tražeći hitno uvođenje sankcija protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Inicijatori ovog apela su Tineke Strik (Zeleni/EFA), Thijs Reuten (S&D) i Irena Joveva (Renew Europe), a pismo su podržali europarlamentarci iz deset država članica EU i pet političkih grupacija (EPP, S&D, Renew, Zeleni/EFA i The Left).
U pismu, poslanom u utorak, 18. ožujka, istaknuto je da Dodik predstavlja ozbiljnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, a time i sigurnosti Europske unije. Razlog su, kako navode, njegovi sve izraženiji secesionistički potezi i bliske veze s Kremljom.
Europarlamentarci smatraju da su dosadašnji diplomatski pokušaji odvraćanja Dodika od destruktivne politike propali, te da su sankcije nužne kako bi se spriječila daljnja destabilizacija regije.
U pismu se Dodika optužuje da je u posljednjim tjednima poduzeo konkretne korake ka ilegalnom otcjepljenju Republike Srpske, posebno nakon što je 26. veljače prvostupanjski osuđen pred Sudom BiH.
''Nije tajna da je Milorad Dodik jedan od posljednjih saveznika Vladimira Putina u Europi, usklađujući svaki svoj potez s Kremljom. Samo u 2024. godini, Dodik i Putin sastali su se tri puta, a 7. ožujka Ruska Federacija je javno izrazila solidarnost s Dodikom u vezi s aktualnim političkim događanjima,'' stoji u pismu.
Uz to, zastupnici naglašavaju da Dodik sustavno koči proces europskih integracija BiH, blokirajući donošenje odluka na državnoj razini i slabeći ključne institucije.
Europarlamentarci su pozvali Kaju Kallas da sankcije protiv Dodika i njegovih saveznika budu uvedene u skladu s Odlukom Vijeća EU (CFSP) 2024/955 od 25. ožujka 2024., koja predviđa kaznene mjere za pojedince koji ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni status BiH.
''Ne postoji nikakva sumnja da su ispunjeni uvjeti navedeni u članku 2. ove odluke, te je jasno da su diplomatski napori iscrpljeni. Vrijeme je da se koriste drugi alati kako bi se spriječila prijetnja miru i sigurnosti u BiH,'' navodi se u pismu.
Parlamentarci su također sugerirali da bi EU trebala djelovati čak i ako se pojedine države članice budu protivile sankcijama, predlažući stvaranje ''koalicije voljnih država članica'', koje bi samostalno uvele sankcije Dodiku.
''Sankcije na razini EU država članica mogle bi ozbiljno oslabiti financijske i političke kapacitete Dodika i njegovih saveznika, čime bi se doprinijelo stabilizaciji situacije u BiH. Ključno je da EU zauzme jedinstven stav zajedno s međunarodnim partnerima koji su već sankcionirali Dodika,'' poručuju europarlamentarci.
Osim sankcija, pismo naglašava i potrebu za jačanjem uloge EUFOR-a u BiH, naglašavajući da njegova misija nije ograničena samo na očuvanje sigurnosti, već i na osiguranje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti BiH, kako je predviđeno Dejtonskim sporazumom i rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.
Jedna od inicijatorica pisma, Tineke Strik, izjavila je da je krajnje vrijeme da EU prestane s politikom popuštanja prema Dodiku i uvede konkretne mjere.
''Ovim pismom želimo poslati jasnu poruku liderima EU: Dodik je opasan kriminalac i treba biti sankcioniran. EU mora shvatiti da je politika popuštanja propala. Pregovori s Dodikom mu samo daju nepotreban legitimitet. Ako želimo da Bosna napreduje na putu demokratizacije i članstva u EU, sankcije su nužan prvi korak. Ovo nije samo u interesu BiH, već i mjera zaštite same EU, s obzirom na blisku povezanost Dodika i Putina,'' poručila je Strik.
