Izjasnite se

Državno odvjetništvo BiH zatražilo od parlamenta da se izjasni o neprovedbi presude Ljubić

Ustavni sud BiH je u prosincu 2016. godine osporio odredbe Izbornoga zakona BiH o načinu biranja izaslanika za Dom naroda Federacije BiH po žalbi koju je uputio tadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH Božo Ljubić
Vijesti / Politika | 15. 10. 2019. u 21:08 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Državno odvjetništvo Bosne i Hercegovine zatražilo je od parlamenta objašnjenje zašto nisu provedene izmjene Izbornog zakona BiH po presudi Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića nakon što su poništene odredbe toga zakona kojim se definira način izbora gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH, oko čega postoje različita stajališta hrvatskih i bošnjačkih stranaka.

Kako su u utorak objavili mediji u BiH, državna odvjetnica Gordana Bosiljčić uputila je dopis vodstvu oba doma državnog Parlamenta.

"Potrebno je da se izjasnite u pogledu neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH", napisala je državna odvjetnica Bosiljčić u dopisu koji je stigao 9. listopada navodeći kako je istraga u tome predmetu pokrenuta u rujnu prošle godine.

Državno odvjetništvo tereti nepoznate osobe "da su počinile kazneno djelo neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH ili Doma za ljudska prava".

Ustavni sud BiH je u prosincu 2016. godine osporio odredbe Izbornoga zakona BiH o načinu biranja izaslanika za Dom naroda Federacije BiH po žalbi koju je uputio tadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH Božo Ljubić, koji je danas saborski zastupnik.

Ustavni sud BiH je ocijenio kako se izborom izaslanika u Dom naroda narušava načelo legitimnog predstavljanja triju naroda i pri tome je naveo kako je prijeporno da se iz svake od 10 županija u Federaciji BiH bira makar po jedan izaslanik, prenosi Hina.

Takva je praksa dovela do toga da se primjerice iz Posavske županije koja broji oko 36.000 birača bira jedan hrvatski izaslanik u Dom naroda Federacije BiH, jednako kao iz Bosansko-podrinjske županija u kojoj živa 24 Hrvata. To je stvorilo razliku u vrijednosti mandata od čak 1400 puta.

O tome kako primijeniti izborni zakon posve različite prijedloge imaju većinske hrvatske i bošnjačke stranke. Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH traže da izaslanike u hrvatskome klubu Doma naroda biraju pripadnici toga naroda, dok bošnjačke stranke zagovaraju ukidanje ili smanjivanje uloge ovog gornjeg nacionalnog doma federalnog parlamenta.

Kopirati
Drag cursor here to close