Nepotrebno nametanje

Čović o Izbornom zakonu: Bolje rješenje neće naći

Čelnik HDZ-a BiH kaže kako su zabrinjavajuće izjave političkih lidera vezano za nametnute odluke visokog predstavnika o Izbornom zakonu.
Vijesti / Politika | 28. 03. 2024. u 09:32 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH, Dragan Čović smatra da je odluka visokog predstavnika o nametanju izmjena Izbornog zakona BiH potpuno nepotrebna i neprihvatljiva te da može imati nesagledive posljedice za intregracijske perspektive i europsku budućnost BiH.

Bez ikakve potrebe

U intervjuu za agenciju Fena Čović naglašava da se ovakvim djelovanjem OHR-a potpuno negiraju i nedavna pozitivna izvješća iz Europske unije prema BiH, gdje su snažno naglašeni jednogodišnji pozitivni rezultati izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.

''Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena Izbornog zakona čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem europskom putu. Ovim nametanjem kompromitiraju se i svi dosadašnji pozitivni učinci parlamentarne većine i stavlja pod znak pitanja njihov budući zajednički rad. Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti nesagledive za integracijske perspektive i europsku budućnost BiH. Pozivamo OHR i članice PIC-a da preispitaju ovu odluku i cjelovito sagledaju njezine posljedice'', naglašava Čović.

Dodaje kako su zabrinjavajuće izjave političkih lidera vezano za ove nametnute odluke, iz kojih se jasno iščitava vidno odstupanje od do sad utvrđenih zajedničkih stajališta, a što je najgore, prepoznaje se jasna podjela po nacionalnoj osnovi.

''Nametanje ovog i bilo kojih drugih zakona uspostavlja praksu kojom se obesmišljava uloga parlamenta i demokratskih izbornih predstavnika, što je srž demokracije. Stoga pozivam sve nositelje vlasti, bez obzira na različito promišljanje oko nametnutih odluka, da sukladno Ustavu BiH i najvišim demokratskim standardima legitimno izabrani predstavnici donose odluke i predvode političke procese u BiH'', smatra Čović.

Djelovanje visokog predstavnika

Za odluku EU o otvaranju pristupnih pregovora Čović kaže da je sigurno povijesni trenutak.

''Rezultat je to jednog intenzivnog rada, posebno u zadnjih 12 mjeseci otkako je imenovano ovo Vijeće ministara BiH. Uspjeli smo pokazati se do kraja kredibilni i vjerodostojni kod partnera s kojima smo razgovarali'', ističe Čović uz napomenu da su ostale neke obveze prema EU koje nisu završene.

Činjenica je, ističe, da je EU prepoznala to što smo uradili, ali da sada treba pokazati vjerodostojnost kroz ovu godinu i ubrzanom dinamikom raditi na europskom putu.

''Već neki govore o tomu tko treba biti glavni pregovarač, ali to ne treba biti pitanje prijepora. Mi tu trebamo koristiti Mehanizam koordinacije i uvjeren sam da ćemo, imajući u vidu da je u pitanju dug proces, riješiti to kroz neku vrstu rotacije u jednom timu ljudi koji će biti isključivo angažirani na ovom zadatku'', smatra Čović.

Dodaje i kako je odlukom o otvaranju pristupnih pregovora stvoren jedan novi okvir i da više nije moguće imati prostor za djelovanje visokog predstavnika kao protektora i korigiranje onoga što što radi zakonodavna i izvršna vlast na svim razinama. Pregovarački proces, kaže, ne ide s takvim djelovanjem OHR-a. 

Izbori dovoljno daleko

Navodi da bilo kakvo nametanje od strane visokog predstavnika derogira pregovarački proces koji smo dobili.

''To apsolutno pokazuje nedosljednost i nas u BiH i partnera iz međunarodne zajednice prema prijateljima iz EU koji su nas upozoravali na našu spremnost za pregovore. Nametanje ide na ruku njima da kažu da su bili u pravu i da mi nismo dostigli tu razinu demokratičnosti da sami donosimo odluke. Njegova nazočnost među nama je dobrodošla kao korektiv u smislu skretanja pozornosti da neke stvari jesmo ili nismo uradili, ali nikako da taj posao radi umjesto nas. Mnogo više prostora treba provesti u koordinaciji s nama, a ne u nametanju rješenja'', ističe Čović.

Vladajuće stranke, kaže, trebaju pokazati da mogu kroz parlamente donositi nužne zakone i da nema nikakvog razloga za intervenciju sa strane.

Mora se, dodaje, napraviti unutarnji dogovor bar u onim elementima izborne reforme koji su prihvatljivi svim stranama.

''Nažalost, sve kolege koje se očituju protiv prijedloga HDZ-a u osnovi nemaju ništa protiv njega, ali se iz određenih razloga zauzimaju jednu takvu poziciju, ne dajući nikakav kontra-prijedlog onome što smo usuglasili pa i onoga što nismo usuglasili još, a raspravljalo se o tome. To je prvenstveno izbor članova Predsjedništva BiH. Ja osobno mislim da smo tim prijedlogom do kraja ispoštovali Ustav BiH, sve elemente koji do kraja definiraju izbor dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, županiju kao osnovu izbornog procesa u BiH. Tako da ja mislim da se bolje rješenje od toga neće naći i oko toga ćemo mi u konačnici naći dogovor. Bitno je da razumijemo da su Opći izbori tek 2026. godine, dovoljno daleko da danas ta tema nikoga pretjerano ne opterećuje'', smatra Čović.

Što manje izmjene Ustava

Bilo bi odlično, ističe on, ako politički akteri u nekom razumnom roku od godinu ili dvije uspiju doći do promjene Ustava BiH pa kroz to definirati i sve presude suda u Strasbourgu.

''Treba tražiti što manje izmjene Ustava, a da opet to sve prihvatimo. Do tada mi moramo imati jedan element odvraćanja onih koji su na tome stvarali političke probleme. Tih pet županija koje mi definiramo kao element odvraćanja također je teško osporiti, jer su dvije od tih pet izrazito multietničke, a u jednoj su Hrvati i u manjem broju. Čuo sam priče da je to de facto nova izborna jedinica. Ja ću reći da de iure definitivno nije i ona sama po sebi ne mora biti ni korištena ako će to biti dovoljan odvraćajući element'', rekao je.

Kada su u pitanju ostala otvorena pitanja unutar vladajuće koalicije, Čović kaže da ovih dana zajedno sa suradnicima treba imati odvojene razgovore s partnerima u Federaciji, a potom i sa SNSD-om, bez nazočnosti javnosti. Treba, kaže, podvući crtu i vidjeti što od dogovorenog nije realizirano, jer bez toga nema smisla preuzimati nove obveze.

Plin

Komentirajući prijepore oko izgradnje i upravljanja plinovodom Južna interkonekcija, Čović naglašava da je to jedna od tema koja je za HDZ strateška.

''Neki su tu bili i grubi prema nama pa i prema meni osobno, kada je u pitanju procjena. Vrlo transparentno, do kraja – Južna Plinska Interkonekcija je strateški interes hrvatskog naroda, Hrvata u BiH i Hrvatskoj. Ta infrastruktura prolazi od Hercegovačko-neretvanske, preko Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske županije do Središnje Bosne. To područje je do sada bilo potpuno nepokriveno kada je u pitanju ovaj energent i nema nijednog razloga da ta infrastruktura dugoročno ne bude pokrivena javnim poduzećem koje će u potpunosti biti vlasništvo Vlade FBiH, kao što je i BH Gas kao takav. Nezamislivo je da danas u takvim tvrtkama u federalnom vlasništvu, a o tome želimo s partnerima razgovarati, nemate nijednog Hrvata u nadzoru, u upravi. Uzmite namjensku industriju u FBiH - pa tamo nema niti jednog Hrvata među tisućama uposlenika. Pa je li to normalno, a mi smo partneri? To su institucije čija je jurisdikcija u Federalnoj vladi i parlamentu'', ističe Čović.

Cilj je, dodaje, dobiti jedan potpuno novi izvor plinskog energenta.

''Odbacujemo optužbe da mi radimo u interesu nekoga. Mi samo radimo u interesu hrvatskog naroda Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a time i same BiH. I ako imate danas Gas RS čak kroz dvije tvrtke pa imate BH Gas, navedite mi jedan valjan razlog zašto ne bi bila i ta Južna plinska interkonekcija, ne samo jezično da je drugačije, nego i formalno-operativno. A sad, kakve ćemo odnose napraviti unutar Federacije, to je sad nešto drugo. Kao što imamo dvije elektroprivrede u vlasništvu Federacije, a slično je i s telekomima, poštama itd. Znači, osnova ustavna i zakonska je tu. Ja razumijem prijatelje koji bi to malo drugačije uredili i uradili, ali ne može bez hrvatskog naroda. To nije bilo čiji privatni interes. Ne možete ući u biznis od 300 ili 400, 500 milijuna eura, koliko će cijeli taj posao vrijediti u idućih sedam ili osam godina, a da isključite interes naroda koji će koristiti tu infrastrukturu, a to su predstavnici, građani ovih županija'', navodi Čović.

Pozicija sile

Dodaje da tu apsolutno nitko ne bi smio imati primjedbe pristupu te da kako sve to tehnički i pravno organizirati treba dogovarati, ali nikako s pozicije sile.

''Ovo su preozbiljne, dugoročne, strateške stvari. Energija je apsolutno strateško pitanje i mi želimo za BiH apsolutnu energetsku neovisnost, baziranu isključivo na zelenoj energiji. To nije plin, kao što nije bio ni ugljen. Plin će se također dodatno oporezivati. Mi trebamo napraviti tu infrastrukturu, osloboditi se pritiska Istoka kada je u pitanja opskrba ovog područja, ali potpuno se okrenuti zelenoj energiji vjetra, sunca, vode i onoga što će doći kao novi koncept baziran na tim energijama. To je vodik i ne znam što još će nam biti interesantno. Tu trebamo primijeniti potpuno standarde EU'', poručuje Čović.

Izbori u Hrvatskoj

Govoreći o očekivanjima od izbora u Hrvatskoj, on kaže da će HDZ BiH raditi na osiguranju sva tri mandata iz 11. izborne jedinice za sestrinski HDZ i uvjeren je da će to i ostvariti.

''Mi smo proteklih osam godina imali intenzivnu komunikaciju sa svim institucijama Republike Hrvatske i da toga nije bilo ne bismo imali ni pregovarački proces s EU danas. Primarno tu ističem Vladu RH i osobno premijera Andreja Plenkovića, koji je od početka glavni zagovornik tog procesa. Imali smo potporu i predsjednika Sabora i predsjednika Republike. Nije svejedno tko će pobijediti na izborima u Hrvatskoj. Nama je prevažno da imamo kontinuitet sadašnje Vlade, da možemo dinamiku koju smo vezivali za sve fondove, uključujući prekogranične, dalje nastaviti. Mnogo lakše ćemo pristupati tim fondovima preko prijatelja iz RH s kojima je to već uhodano. Šest ili sedam resora Vlade RH je izravno uključeno u taj dio financiranja projekata u BiH i mjesečno jedan od ministara Vlade RH je u BiH. Premijer Plenković je također često u BiH i doći će i na otvaranje Mostarskog sajma gdje je RH država partner'', najavljuje Čović.

Neki potezi u zadnje vrijeme koje, kaže, ne želi analizirati, idu do kraja na ruku HDZ-u i siguran je da će HDZ sa svojim koalicijskim partnerima imati uvjerljiviju većinu u Saboru RH nego što je to do sada bio slučaj.

Osvrnuo se i na skore europske izbore. Smatra da bi jedan od 12 zastupnika koji idu u Europski parlament iz RH opet trebao biti iz BiH i to s liste HDZ-a, jer je važno ''da imamo nekoga tko može autentično sagledavati poziciju BiH pa i poziciju hrvatskog naroda kroz Europski parlament''.

Lokalni izbori

Čović najavljuje i pripremu za lokalne izbore u BiH, uključujući suradnju s drugim strankama kroz Hrvatski narodni sabor, posebno tamo gdje Hrvati nisu u većini.

''Uvjeren sam da će HNS adekvatno odgovoriti i već na narednoj sjednici Predsjedništva HNS-a ćemo to raspraviti. Pozvali smo sve stranke da se izjasne oko toga i ja vjerujem da će otprilike pola tih stranaka biti povezano s nama u nekim općinama, posebno tamo gdje smo kao narod izloženi zbog svoje brojnosti. Za nas je strateško pitanje Mostar, Stolac, Čapljina, kao i Žepče u središnjoj Bosni i niz drugih općina u tom dijelu zemlje. Činjenica je da smo dosta dobro s partnerima iz HNS-a radili u protekle četiri godine i uvjeren sam da ćemo tu komunikaciju nastaviti na isti način'', zaključuje Čović u razgovoru za Fenu. 

Kopirati
Drag cursor here to close