Tekst članka se nastavlja ispod banera
Inicijativa za monitoring europskih integracija BiH objavila je Alternativni izvještaj o napretku naše zemlje na putu za članstvo u Europskoj uniji za 2021. godinu, gdje je naglašeno da nema mnogo pomaka.
Izvještaj analizira stanje europskih integracija BiH iz ugla organizacija civilnog društva, stupanj demokratičnosti i funkcioniranja države, kao i vladavinu prava, korupciju te ljudska prava i tranzicijsku pravdu.
Emsad Dizdarević iz Transparency Internationala (TI) BiH objašnjava kako nije postignut napredak u ispunjavanju “prioriteta 6” iz Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU, kojim se od BiH zahtijeva da usvoji novi Zakon o sudovima BiH i Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV).
Prema njegovim riječima, u 2022. godini je potrebno da Ministarstvo pravde BiH dovrši izradu Strategije za reformu sektora prava BiH za period 2021.–2027. i prateći Akcioni plan. Također, potrebno je da se izradi financijski plan za implementaciju Strategije za reformu sektora prava, te da se usvoji Strategija za reformu sektora prava BiH za isti period i prateći Akcioni plan.
Dizdarević kaže da, što se tiče VSTV-a, usvojena je strategija komunikacije, koja je rađena šest godina, međutim kvaliteta strategije ne odražava vrijeme koje je provedeno za njenu izradu.
“Kad govorimo o procjeni imenovanja sudaca i tužitelja, još uvijek nije unaprijeđen onako kako je to trebalo prema svim međunarodnim standardima”, objašnjava Dizdarević, dodajući kako je vidljiv određeni napredak u unapređenju kriterija za ocjenjivanje sudaca i tužitelja, međutim i dalje veliki dio tih kriterija je na subjektivnoj osnovi.
Publikacija prati strukturu Izvještaja Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2021. godinu u dijelovima koji se odnose na političke kriterije, a za BiH, kao i za druge države Zapadnog Balkana, integracija i članstvo u Uniji je ključni strateški, politički i ekonomski prioritet.
Kako se navodi, prema podacima iz Godišnjeg izvještaja Ureda disciplinskog tužitelja za 2020. godinu, podnesene su 722 tužbe, pokrenut je 31 disciplinski postupak protiv nositeljka pravosudnih funkcija i izrečeno je 27 disciplinskih mjera, od čega su dva razrješenja s dužnosti.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko u srpnju 2021. godine nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, međutim to nije dovelo do uklanjanja murala, grafita i spomenika, kao ni do promjena naziva ulica ili javnih objekata koji nose imena po osuđenim ratnim zločincima, kaže Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka.
“Tužiteljstvo BiH, usprkos brojnim prijavama, nije podiglo nijednu optužnicu za negiranje genocida, a odbacilo je tri od više desetina podnesenih prijava za negiranje genocida ili ratnih zločina”, kaže Dardić.
Ona napominje da je jedan od rijetkih pozitivnih primjera odluka Nogometnog saveza BiH da kazni klubove “Zrinjski” i “Široki Brijeg” zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka na jednoj od utakmica.
Denis Čarkadžić iz Udruženja građana “Zašto ne” kaže kako je nakon izbora u Mostaru u prosincu 2020., na koje se čekalo 12 godina, BiH djelomično ispunila prvi prioritet iz Mišljenja Europske komisije, međutim da generalno nema mnogo pomaka.
“Postalo je frustrirajuće iz godine u godinu, ne samo pisati ove izvještaje, pogotovo ih prezentirati, jer u njima mi ništa ne možemo napisati što bi moglo biti na bilo koji način pozitivno, nema napretka”, kaže Čarkadžić.
