Kašnjenje u usvajanju državnog proračuna već je postalo prepoznatljiva, ali i loša praksa bosanskohercegovačkih vlasti. Umjesto da bude tehnički i administrativni čin koji osigurava nesmetano funkcioniranje institucija, proračun se često pretvara u poligon za političko nadmudrivanje i potkusurivanje.
Odugovlačenja, uvjetovanja i trgovine pozicijama ostavljaju utisak neodgovornosti i dodatno narušavaju povjerenje građana u institucije.
Institucije Bosne i Hercegovine još nemaju proračun. U takvom ambijentu, država funkcionira zahvaljujući privremenom financiranju, što izaziva zabrinutost.
Što govori o domaćinu situacija u kojoj njegova "kuća" nema proračun? Je li riječ o nemaru, nemoći ili svjesnom zadržavanju statusa quo?
Pitali smo političare i građane što misle o tome. U anketi BHT1, različiti politički predstavnici iznijeli su svoje stavove, ali se svi slažu da ovakva situacija nije održiva.
Branislav Borenović, poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH, ukazuje na to da se proračun koristi za međustranačka nadmudrivanja. Džemal Smajić iz Doma naroda također smatra da usvajanje proračuna postaje sredstvo političkog pritiska.
Vojin Mijatović iz Federalne vlade podsjeća da bez proračuna ne može biti ni ozbiljnog ekonomskog planiranja. Elvedin Okerić i Mladen Pandurević iz Skupštine Kantona Sarajevo ističu da se problemi s državnog nivoa često reflektiraju i na entitetski i kantonalni.
Građani s pravom postavljaju pitanje: ako nadležni ne mogu usvojiti ni proračun, što onda oni mogu očekivati kada su u pitanju veći reformski zahvati? Umjesto odgovornosti, građanima se nudi nesigurnost, a umjesto stabilnosti – politički kalkulirani zastoji.
