Izmjene Ustava

Bećirović o mogućim nametanjima: To je u suprotnosti sa življenjem u multietničkoj BiH

On je ocijenio da bi se nagovještenim ustavno-normativnim rješenjima oslabilo bh. društvo i država.
Vijesti / Politika | 29. 03. 2023. u 16:28 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović oglasio se povodom nagovještaja potencijalnog nametanja novih izmjena Ustava entiteta FBiH i Izbornog zakona BiH od strane Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

Bećirović je izrazio protivljenje predloženim izmjenama Ustava FBiH koje bi rezultirale dodatnom supremacijom etničkog u odnosu na građanski princip, čime se značajno otežava europski put Bosne i Hercegovine. On je ocijenio da bi se nagovještenim ustavno-normativnim rješenjima oslabilo bh. društvo i država.

Suprotnost sa europskim vrijednostima

Potencijalne izmjene Ustava FBiH kojima se predviđa uvođenje prava na veto, a koje bi bile 'potpomognute' sa podrškom 2/3 većine delegata određenog naroda iz Doma naroda Parlamenta FBiH i podrškom većine zastupnika iz jednog od tri etnički najbrojnije županije, ovisno o kojem se narodu radi, u suprotnosti su sa temeljnim europskim vrijednostima na kojima počivaju Europska unija i države članice.

Europski sud za ljudska prava je u slučaju Pilav eksplicitno odlučio da 'kombinacija etničkog porijekla i mjesta prebivališta predstavlja diskriminatoran tretman kojim se krši član 1. Protokola 12.' Europske konvencije. Ovim pristupom bi se, kako stoji u priopćenju, dodatno produbila diskriminacija protiv Ostalih i građana koji se odbijaju etnički izjasniti, a što je u direktnoj suprotnosti sa praksom Ustavnog suda BiH i suda u Strasbourgu.

Nedopustive jednokratne intervencije

Nedopustive su, stoga, jednokratne intervencije Visokog predstavnika kojim bi se ispunjavale trenutne političke želje a koje bi uticale na etničku homogenizaciju i produbljivanje nepovjerenja u predstavnike međunarodne zajednice i njihovu pristranost prema nacionalistički orijentiranim političarima.

Bećirović je poručio da bi se potencijalnim nametanjem diskriminatorskih ustavnih rješenja:

Prvo, zacementirale etničke podjele među bosanskohercegovačkim građanima.

Drugo, dodatne političke glasove bi dobili ekskluzivni zastupnici određenog naroda koji bi dolazili iz privilegiranih dijelova entiteta FBiH.

Treće, institucionalno bi se osnažili etnički dominantne županije, što bi u konačnici vodilo ka novim etničkim podjelama i jačanju separatističkih tendencija.

Četvrto, normiranjem prava veta na način kako je to predviđeno, institucionalizirao bi se i sistem nejednakih šansi čime bi se dodatno diskriminirali građani entiteta FBiH.

Sve ovo bi dodatno ojačalo monoetničke stranke, dok bi institucionalni poticaj za promoviranje građanskih i multietničkih ideja u drugim političkim strankama bio sveden na minimum, a u nekim županijama bi potpuno nestao. To je u suprotnosti sa višestoljetnim iskustvom zajedničkog življenja u multietničkoj Bosni i Hercegovini.

Visoki predstavnik nema međunarodnopravni legitimitet

Imajući u vidu nadležnosti entiteta FBiH, Bećirović je istaknuo kako je nedopustivo da niže administrativno-teritorijalne jedinice - županije, odnosno neki od njih, imaju presudnu ulogu prilikom izbora Vlade entiteta FBiH. Uvođenje 'superžupanije' u ustavnopravni sistem entiteta FBiH bilo bi pogubno i u funkciji etnizacije i dodatnog fragmentiranja države, što je u konačnici u suprotnosti i sa Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH.

Ovakav pristup, kako tvrdi, značajno odstupa i od Washingtonskog sporazuma, koji ni sam, u jeku agresije na Bosnu i Hercegovinu, nije rezultirao takvom dominacijom etničkog u odnosu na građansko. Pacta sunt servanda, ili sporazumi se imaju poštovati, je jedan od temeljnih principa međunarodnog prava. Ako protagonisti etničkih podjela u vrijeme agresije nisu uspjeli dobiti obrise etno-teritorijalnog ustroja Federacije BiH, Visoki predstavnik nema međunarodnopravni legitimitet da to dekretom isporuči gotovo 30 godina kasnije. 

Aktualni visoki predstavnik treba, u što skorije vrijeme, ispraviti greške koje je počinio 2. listopada 2023., te pomoći u izgradnji europskih demokratskih standarda u Bosni i Hercegovini. U zemlji koja je 15. listopada 2023. postala kandidat za punopravno članstvo u Europskoj uniji nema više prostora za diskriminatorska i antieuropska rješenja.

Bećirović je poručio da će se i dalje zalagati za unaprjeđenje ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da će se brinuti o interesima i ravnopravnosti svih građana i naroda. Stoga je neprihvatljivo bilo kakvo rješenje kojim bi se građanima entiteta FBiH, bez obzira kojem narodu (ne) pripadaju, dodatno reduciralo (aktivno) biračko pravo, stoji u priopćenju.

Kopirati
Drag cursor here to close