Američki Kongres raspravljao o BiH: Južna interkonekcija treba nadzor, a Dodik sankcije

"Sjedinjene Američke Države ostaju predane suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, ali istodobno mijenjaju pristup prema regiji prema modelu u kojem lokalni politički čelnici trebaju preuzeti veću odgovornost za rješavanje unutarnjih problema", poručio je Daniel J. Lawton, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja, tijekom saslušanja u američkom Kongresu na kojem su među ključnim temama vezanim uz BiH bili Daytonski sporazum, Milorad Dodik, mogućnost ponovnog uvođenja sankcija te kontroverze oko projekta Južne plinske interkonekcije.

Saslušanje pod nazivom "U.S. Policy and Regional Security Challenges in the Western Balkans" održano je 15. rujna pred Pododborom za Europu Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a, a Lawton je bio službeni svjedok State Departmenta.

U uvodnom izlaganju Lawton je rekao da Washington želi stabilan, miran i prosperitetan Zapadni Balkan, ali je istodobno naglasio novu filozofiju američkog pristupa regiji.

Pozivajući se na raniju izjavu zamjenika državnog tajnika Christophera Landaua, rekao je da je "razdoblje izvana nametnute izgradnje država završeno" te da lokalni čelnici trebaju pronalaziti lokalna rješenja za lokalne probleme.

Naglasio je, međutim, da to ne znači američko povlačenje iz regije.

Washington ponovno potvrdio potporu teritorijalnom integritetu BiH

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Lawton je izričito potvrdio nastavak američke potpore njezinu suverenitetu i teritorijalnom integritetu te stabilnosti koju je donio Daytonski mirovni sporazum.

"Sjedinjene Američke Države ostaju predane bosanskohercegovačkom suverenitetu i teritorijalnom integritetu te stabilnosti koju je donio Daytonski sporazum", naveo je u uvodnom izlaganju.

Lawton je ustvrdio i da je američka diplomacija tijekom prethodne godine pomogla u rješavanju dugotrajne krize u BiH, pri čemu su, prema njegovim riječima, očuvani pravno jedinstvo zemlje i ustavni poredak te osigurano povlačenje "najizraženije protudaytonske legislative Republike Srpske".

Najavio je i nastavak suradnje nakon predstojećih izbora u BiH.

Kongres SAD-a / Daniel J. Lawton, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja

"Sljedećeg mjeseca građani Bosne i Hercegovine izaći će na važne izbore, a mi smo spremni surađivati s novim vodstvom na pitanjima od zajedničkog interesa", rekao je Lawton.

Američki pristup, prema njegovim riječima, temelji se na stabilnosti, gospodarskoj suradnji i suzbijanju sigurnosnih prijetnji, dok se od europskih partnera očekuje da preuzmu veći dio odgovornosti za sigurnost regije.

Keating istog dana objavio izvještaj o američkoj politici prema BiH

Rasprava u Kongresu nije bila izoliran događaj. Bill Keating, vodeći demokrat u Pododboru za Europu, istog je dana objavio izvještaj nastao nakon višemjesečnog nadzora američke politike prema Bosni i Hercegovini.

Prema izvještaju, tri posebno problematična pitanja su ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku i njegovim suradnicima, način na koji je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy uključena u projekt Južne plinske interkonekcije te politika Washingtona prema pitanju državne imovine u BiH.

Keating i demokratski članovi Odbora u izvještaju tvrde da su pojedine odluke administracije Donalda Trumpa pogodovale osobama povezanim s predsjednikovim političkim krugom, dok su istodobno, prema njihovoj ocjeni, potkopavale dugogodišnje američke političke ciljeve u BiH. Riječ je o tvrdnjama iz kongresnog izvještaja, a ne o pravno utvrđenim činjenicama.

Sankcije Dodiku?

Vodeći demokratski član Pododbora Bill Keating podsjetio je na niz Dodikovih poteza i izjava tijekom godine te postavio pitanje jesu li oni u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom.

Keating je naveo da je Dodik u veljači Dayton opisao kao neodrživ te osporio legitimitet visokog predstavnika. Spomenuo je i izjave o Bošnjacima koje je ocijenio islamofobnima, poteze Narodne skupštine Republike Srpske usmjerene protiv Ureda visokog predstavnika te Dodikove odlaske u Moskvu.

Lawton nije izravno odgovorio na pitanje smatra li Dodikovo ponašanje kršenjem Daytona.

Poručio je da Sjedinjene Američke Države podupiru mir i stabilnost koju je omogućio Daytonski sporazum, da se protive retorici koja se koristi radi političke koristi te da pozivaju na smirivanje napetosti.

Keating potom nije odustao od pitanja sankcija.

Arhiva / Milorad Dodik

Podsjetio je da je svrha sankcija promijeniti ponašanje sankcioniranih osoba te ustvrdio da Dodik nastavlja s ponašanjem zbog kojeg je ranije bio sankcioniran.

Lawton je odgovorio kako administracija pravi razliku između retorike i konkretnih postupaka.

"Usredotočeni smo na djela, a ne na retoriku", rekao je, dodajući da je Dodik odstupio s dužnosti i da se ne kandidira za političku funkciju.

Keating je na to podsjetio na Zakon o demokraciji i prosperitetu Zapadnog Balkana te izrazio očekivanje da State Department podrži ponovno uvođenje sankcija ako se sporno ponašanje nastavi.

Prema njegovoj ocjeni, sankcije gube smisao ako budu ukinute, a osoba nakon toga nastavi ponašanje zbog kojeg su prvotno uvedene.

Keating je još u studenome 2025. zajedno s Gregoryjem Meeksom oštro kritizirao odluku američkog Ministarstva financija da Dodika, članove njegove obitelji i druge povezane osobe ukloni s liste sankcioniranih. Tada su upozorili da takva odluka, prema njihovu mišljenju, daje dodatni prostor za separatističku retoriku i aktivnosti koje ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

Južna interkonekcija otvorila najneugodnija pitanja

Najkonkretnija i politički najosjetljivija rasprava o BiH vodila se o projektu Južne plinske interkonekcije.

Keating je od Lawtona zatražio objašnjenje zbog čega je američko veleposlanstvo, nakon ranije potpore samom projektu, počelo otvoreno zagovarati uključivanje američke kompanije. Podsjetio je na poruku administracije da lokalni problemi trebaju imati lokalna rješenja, a potom doveo u pitanje način na koji je američka kompanija uvedena u priču oko plinovoda.

Ta pitanja izravno su povezana s nalazima Keatingova izvještaja. U njemu se navodi da su Joseph Flynn i Jesse Binnall pokrenuli AAFS Infrastructure and Energy samo četiri dana nakon razgovora američkih i bosanskohercegovačkih dužnosnika o mogućnosti da američka kompanija gradi plinovod.

Izvještaj također problematizira činjenicu da Flynn i Binnall, prema njegovim autorima, prije toga nisu imali iskustva u energetskom sektoru ni na području Zapadnog Balkana. Projekt Južne interkonekcije u izvještaju se procjenjuje na približno 1,16 milijardi dolara.

Keating je još u travnju u pismu američkom državnom tajniku Marcu Rubiju upozorio da bi dodjeljivanje tako velikog projekta kompaniji bez prethodnog iskustva moglo smanjiti izglede za njegovu uspješnu realizaciju. Kao dodatni problem naveo je osobne i političke veze ljudi iza AAFS-a s Trumpovim krugom. Joseph Flynn brat je bivšeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, dok je Jesse Binnall ranije bio odvjetnik povezan s Trumpom.

Predstavnici AAFS-a odbacili su sugestije da je kompanija u projekt ušla zahvaljujući političkim vezama. Binnall je za Semafor izjavio da su ih bosanskohercegovački dužnosnici izravno kontaktirali oko sudjelovanja u projektu, nakon čega su stupili u kontakt s profesionalnim osobljem američkog veleposlanstva, što je opisao kao uobičajenu praksu za američku kompaniju uključenu u projekt takvih razmjera.

AAFS uveden i u zakon

AAFS Infrastructure and Energy LLC u međuvremenu je znatno konkretnije uključen u realizaciju Južne interkonekcije.

Vlada Federacije BiH u ožujku je Parlamentu FBiH po hitnom postupku uputila izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji kojima se američki investitor izrijekom uvodi u zakon. Raport je tada objavio da bi BH-Gas, prema predloženim izmjenama, trebao američkom investitoru predati projektnu i drugu dokumentaciju vezanu uz projekt.

Razgovori su nakon toga nastavljeni, a Vlada FBiH i američka strana pripremale su i potpisivanje ugovora. U kolovozu je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić razgovarao s Binnallom o završetku preostalih aktivnosti i zaključivanju ugovora između Federacije BiH i AAFS-a.

Binnall je tom prilikom govorio o dugoročnoj, 50-godišnjoj obvezi kompanije prema građanima BiH.

Lawton: Nije mi poznato američko financiranje

Keating je od Lawtona posebno tražio odgovor postoji li mogućnost da američke institucije financiraju projekt ili kompaniju.

Lawton je odgovorio da nije upoznat s bilo kakvim izravnim američkim financiranjem ili pomoći konkretnoj kompaniji.

Potvrdio je, međutim, da su Sjedinjene Američke Države tijekom godina pružale tehničku stručnu pomoć Federaciji BiH pri razvoju projekta Južne interkonekcije.

"Nisam upoznat s bilo kakvim financiranjem ili izravnom pomoći", rekao je Lawton.

Istodobno je potvrdio ono što je Keating problematizirao – Washington je zagovarao upravo američko rješenje.

"Zagovarali smo američko rješenje", rekao je Lawton.

Govoreći o sposobnostima AAFS-a, ustvrdio je da je riječ o poslovnom modelu koji se koristi za objedinjavanje financijske, tehničke i operativne stručnosti potrebne za velike infrastrukturne projekte.

Na kraju je odgovornost za izbor prebacio na vlasti Federacije BiH.

Prema Lawtonu, odluka da se ide s američkim rješenjem i da se s konkretnom kompanijom započnu pregovori o ugovoru bila je "suverena odluka Federacije".

Upravo je takvo obrazloženje jedna od točaka koje Keatingov izvještaj dovodi u pitanje. Autori tvrde da se pozivanje na suverenu odluku vlasti Federacije BiH ne podudara s aktivnim zagovaranjem američke administracije da upravo AAFS bude nositelj projekta.

Keating je nakon Lawtonova odgovora kratko zaključio: "Mislim da to zahtijeva nadzor."

Za SAD Južna interkonekcija ima strateško značenje

Lawton je tijekom rasprave naglasio da projekt Južne interkonekcije Washington smatra strateški važnim za energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine.

Prema njegovim riječima, projekt bi mogao omogućiti dopremu američkih energenata u regiju i smanjiti energetsku ranjivost BiH.

Podsjetio je da se projekt razvija približno deset godina te da je Vlada Federacije BiH 2024. krenula s potrebnim zakonodavnim koracima.

Projekt bi trebao povezati plinske sustave BiH i Hrvatske te Bosni i Hercegovini omogućiti pristup dodatnom pravcu opskrbe. Predložena trasa uključuje pravac Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik te krak preko Gruda i Širokog Brijega prema Mostaru, uz dodatne odvojke.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u kolovozu 2026. također je Južnu interkonekciju opisalo ne samo kao energetski nego i kao sigurnosni projekt, uz poruku da Federacija BiH više ne bi trebala ovisiti o samo jednom pravcu i jednom izvoru plina.

Državna imovina treća velika tema izvještaja

Uz Dodika i Južnu interkonekciju, treća velika tema Keatingova izvještaja jest pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini. Izvještaj ga stavlja u kontekst promjena američke politike prema BiH i odnosa Trumpove administracije prema dugogodišnjim američkim ciljevima u zemlji.

Pitanje državne imovine godinama ostaje neriješeno. Ured visokog predstavnika u svojim izvještajima navodi da na državnoj razini nije postignut napredak prema donošenju zakona kojim bi to pitanje bilo uređeno te da neriješeni status imovine predstavlja prepreku brojnim infrastrukturnim i investicijskim projektima.

Prema stajalištu OHR-a i dosadašnjoj praksi Ustavnog suda BiH, Bosna i Hercegovina nositelj je prava vlasništva nad državnom imovinom, dok bi državni zakon trebao urediti način njezine raspodjele i korištenja između različitih razina vlasti.

Time današnje saslušanje i Keatingov izvještaj zajedno otvaraju znatno širu raspravu od pitanja jednog plinovoda. U središtu su aktualni smjer američke politike prema BiH, odnos prema Daytonskom sporazumu, sankcije Dodiku, pitanje državne imovine te način na koji se američki politički i gospodarski interesi preklapaju s velikim infrastrukturnim projektima u zemlji.