Rezolucija o Armenima

Zaoštravanje odnosa: Turska povukla veleposlanika iz Njemačke

Vijesti / Flash | 02. 06. 2016. u 13:58 A.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon što je njemački Bundestag jednoglasno izglasao rezoluciju kojom makaskr nad Armenima 1915. godine priznaje kao genocid koji su počinili Turci, službena Ankara opozvala je svog veleposlanika u toj zemlji.

Opozvan je turski veleposlanik Huseyin Avni Karslioglu, a brojni turski političari upozorili su Njemačku da će ova rezolucija dovesti do zatezanja odnosa između dvije zemlje.

Inače, raspravi koja je prethodila glasovanju predsjednik Bundestaga Norbert Lammert iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) ustvrdio je kako njemački parlament ne želi biti ni povjesničarska radna grupa niti sud ali da isto tako ne želi izbjegavati osjetljive teme. ''I to prije svega u pitanjima u kojima nekadašnje njemačko carstvo snosi dio odgovornosti'', rekao je Lammert aludirajući time na savezništvo Carske Njemačke i Osmanskog carstva tijekom Prvog svjetskog rata, prenosi net.hr.

Ankara prihvaća da su osmanske snage poubijale mnogo kršćanskih Armenaca, ali niječe da ih je preko milijun kao i da je postojala organizirana kampanja da ih se istrijebi ili da su postojale takve zapovijedi osmanskih vlasti.

Armencima genocid, Turcima glad

Armenci procjenjuju da je 1,5 milijun pripadnika njihova naroda sustavno ubijeno potkraj Osmanskog carstva, a mnogi povjesničari i više od dvadeset zemalja, među njima Francuska, Italija i Rusija, priznali su genocid. Turska tvrdi da je bila riječ o građanskom ratu koji je pratila glad, u kojemu je poginulo od 300.000 do 500.000 Armenaca i isto toliko Turaka.

Rezolucija će vjerojatno razbjesniti Tursku, ključnog partnera Njemačke i Europske unije, u usporavanju priljeva migranata u zapadnu Europu prema sporazumu EU-a i Turske čiji je glavni pobornik bila njemačka kancelarka Angela Merkel.

Suočavanje s prošlošću i pomirenje

Potpredsjednik demokršćanskog zastupničkog kluba Franz Josef Jung objasnio je kako Bundestagu nije stalo do toga da Turskoj, koja je važan partner Njemačke, dijeli lekcije. “Između ostalog i zbog mnogih građana turskog porijekla koji žive u Njemačkoj je potrebno učiniti sve kako bi se suočilo s prošlošću i kako bi došlo do pomirenja”, rekao je demokršćanski zastupnik.
Predsjednik stranke Zeleni Cem Oezdemir, koji je turskog porijekla, istaknuo je važnost ove rezolucije kako bi se napokon uklonile povijesne nepravde i otvorio put pomirenju. ''Mi ne smijemo zaboraviti ni krivnju Njemačke koja je u Prvom svjetskom ratu bila partner Osmanskog carstva'', rekao je Oezdemir.

Zastupnik stranke Ljevica Gregor Gysi rekao je kako je došlo vrijeme konačno ove povijesne događaje nazvati pravim imenom. “To nije bilo ništa drugo nego genocid nad Armencima, Aramejcima i pripadnicima ostalih kršćanskih manjina”, rekao je Gysi.

Turci odgovorili na rezlouciju

On je istodobno kritizirao činjenicu da prilikom današnjeg glasovanja o rezoluciji, koju su predložili vladajuća demokršćanska Unije CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) te oporbena stranka Zeleni, nisu nazočili visoki predstavnici Njemačke vlade.

Ispričavši se zauzetošću glasovanju u Bundestagu nisu nazočili ni kancelarka Angela Merkel niti njezin zamjenik Sigmar Gabriel kao ni ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.

Turski državni vrh upozorio je uoči glasovanja u Bundestagu na pogoršanje, zbog njemačke uloge u sporu između Bruxellesa i Ankare oko ukidanja viza za turske državljane kao i spora oko njemačkog satiričara Jana Boehmermanna, ionako zategnutih tursko-njemačkih odnosa.

Nakon izglasavanja rezolucije, Turci su odlučili povući svog veleposlanika iz Berlina, piše The Guardian. Iz turskog parlamenta objavljeno je priopćenje u kojem se rezolucija osuđuje i odbacuje jer, kako pojašnjavaju, “falsificira povijesne činjenice o događajima 1915.”

''Apsolutno je neprihvatljivo da događaj koji se dogodio pod posebnim uvjetima Prvog svjetskog rata prije 101 godinu te izazvao patnje Armenaca i Turaka može biti proglašen genocidom'', stoji u priopćenju u kojem se dodaje kako je rezolucija temeljena na političkim motivima.

Kopirati
Drag cursor here to close