Više od 80 organizacija osudilo napad na Vladimira Arsenijevića u Beogradu

Više od 80 organizacija civilnog društva i pojedinaca iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Kosova i drugih zemalja regije osudilo je fizički napad na književnika i aktivista Vladimira Arsenijevića u Beogradu.

Ocijenili su kako je riječ o napadu na kulturu sjećanja, slobodu okupljanja i pravo na dostojanstveno obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Spriječena komemoracija

Organizacije civilnog društva i pojedinci iz regije najoštrije su osudili napad na Arsenijevića, osnivača i programskog direktora udruženja Krokodil, koji se, prema navodima iz zajedničkog priopćenja, dogodio u subotu ujutro ispod Brankova mosta u Beogradu.

Zbog incidenta je iz sigurnosnih razloga otkazana planirana komemoracija povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, koju je organizirala koalicija "Ljudi pamte ljude".

Potpisnici priopćenja navode kako je, prema svjedočenju Vladimira Arsenijevića, skupina od 20 do 30 osoba dočekala sudionike na mjestu održavanja komemoracije, fizički ga napala, prijetila mu te ispisala poruke kojima se veličaju osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić i Vojska Republike Srpske.

U priopćenju se ističe kako je otkazivanje komemoracije značilo da su napadači ostvarili svoj cilj, odnosno spriječili javno i dostojanstveno odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici.

Dodaje se i kako je događaju, prema ranijim najavama, trebao nazočiti veleposlanik Kraljevine Nizozemske u Srbiji.

"Napad nije izoliran incident"

Potpisnici smatraju da napad na Arsenijevića nije izoliran slučaj, nego posljedica dugogodišnje politike negiranja i relativizacije genocida u Srebrenici, za koju odgovornost pripisuju institucijama i dijelu medija u Srbiji.

U priopćenju navode kako odgovornost, prema njihovu stavu, ne snose samo neposredni počinitelji napada, nego i institucije koje, kako tvrde, godinama toleriraju narative poricanja i povijesnog revizionizma, piše N1.

Također ocjenjuju da je sprječavanje komemoracije napad na pravo žrtava i njihovih obitelji na dostojanstveno sjećanje, kao i na slobodu okupljanja i izražavanja.

Potpisnici zajedničkog priopćenja uputili su šest zahtjeva institucijama Srbije i međunarodnoj zajednici.

Od nadležnih institucija Srbije traže hitnu, temeljitu i transparentnu istragu napada, identifikaciju i procesuiranje svih odgovornih, uključujući eventualne organizatore i poticatelje.

Pozvali su i na osiguranje zaštite Vladimiru Arsenijeviću te svim sudionicima najavljenih skupova posvećenih obilježavanju genocida u Srebrenici.

Od najviših državnih dužnosnika Srbije zatražili su da javno priznaju genocid u Srebrenici, osude povijesni revizionizam i veličanje ratnih zločinaca te da se 11. srpnja uvrsti u službeni kalendar obilježavanja.

Regionalne i međunarodne organizacije, veleposlanstva i institucije Europske unije pozvali su da osude napad i prate razvoj događaja, dok su medije pozvali da ne dopuste normalizaciju nasilja i govora mržnje prema onima koji se bave kulturom sjećanja.

Priopćenje su potpisale brojne organizacije i pojedinci iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije, među kojima su Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje, Fond za humanitarno pravo Kosovo, Inicijativa mladih za ljudska prava iz Srbije i Crne Gore, UDIK iz Sarajeva, Centar za nenasilnu akciju iz Beograda, Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe te brojni aktivisti, umjetnici, novinari i akademski radnici.

Potpisnici su na kraju izrazili punu solidarnost s Vladimirom Arsenijevićem, koalicijom "Ljudi pamte ljude" i svima koji se, unatoč prijetnjama i nasilju, zalažu za istinu, pravdu i pomirenje u regiji.