Vijeće naroda RS nije podržalo veto Bošnjaka na odluke o referendumu u RS-u

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vijeće naroda Republike Srpske (RS) danas nije postiglo suglasnost o vetu Kluba Bošnjaka na skupštinske odluke o konstatiranju rezultata referenduma u RS-u, iz rujna prošle godine, u vezi s proslavom 9. siječnja, "dana RS-a", koji je osporio Ustavni sud BiH.

Nije bilo suglasnosti ni o drugim odlukama u vezi s referendumom, potvrdila je predsjedavajuća Vijeća Nada Tešanović ističući da će o odlukama raspravljati Zajednička komisija Vijeća naroda i Narodne skupštine RS-a, piše Fena.

Ako i na Zajedničkoj komisiji ne bude odgovora, konačnu riječ će dati Ustavni sud RS-a.

Klub Bošnjaka je 20. veljače pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i na odluke Narodne skupštine RS-a o prestanku mandata članovima Komisije za provođenje referenduma, te o davanju posebnog ovlaštenja toj komisiji u dijelu koji se odnosi na sudjelovanje u postupku u Ustavnom sudu BiH te na zaključak kojim se Vlada RS-a obvezuje da osigura sredstva i pruži punu pravnu zaštitu i podršku članovima Komisije u eventualnim sudskim procesima.

Te odluke su 9. veljače ove godine drugi put usvojene u Narodnoj skupštini RS-a, nakon što je Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a utvrdilo da su objavljene u “Službenom glasniku RS”, prije nego što su se o njima izjasnili klubovi u Vijeću naroda RS-a.

Šef bošnjačkog kluba Mujo Hadžiomerović potvrdio je ranije Feni da se spomenutim referendumskim pitanjem razmatranim u Narodnoj skupštini krši Ustav, Dejtonski sporazum i odluke Ustavnog suda BiH, koji je zabranio održavanje referenduma u RS-u, a nakon što je on ipak proveden, osporio njegove rezultate.

Vijeće naroda RS-a na današnjoj sjednici nije podržalo ni veto bošnjačkog kluba na Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju, piše Fena.

U Klubu Bošnjaka smatraju da se tim zakonom nastavlja diskriminacija bošnjačkih učenika u obrazovnom sustavu RS-a.

Potpredsjedavajući Vijeća Kemo Čamdžija je danas ukazao da su u tom zakonu ionako nejasna ustavna norma o upotrebi jezika u RS-u još više uopćena.

Stoga su podnijeli devet amandmana na ovaj zakon.