VIDEO | Mlada Mostarka o odlasku iz BiH: "Otjerale su me podjele i nepravda"

Mnogi mladi i obrazovani ljudi u Bosni i Hercegovini razmišljaju o odlasku nakon školovanja, a među razlozima koje navode izdvajaju se nepravda, podjele, ograničene prilike za zaposlenje i osjećaj da se njihov glas ne čuje, piše Federalna.

Studentica iz Mostara Merima Kurtović, koja studira biokemiju u Konyi, kao presudan razlog odlaska navodi društveni ambijent.

Nepravda i podjele

"Dolazim iz Mostara, gdje su podjele na svakom koraku. Definitivno, velike podjele, nepravda i rupe u zakonima nešto su što me otjeralo iz Bosne i Hercegovine. Dobila sam stipendiju da studiram u Konyi i nisam se nimalo pokajala", kazala je Kurtović.

Za dio mladih odlazak u inozemstvo ne predstavlja nužno gubitak, nego priliku za obrazovanje, osobni razvoj, stjecanje iskustva i upoznavanje drugih sredina.

Dženana Husremović, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Sarajevu, smatra da se društvo ne bi trebalo baviti samo brojem mladih koji odlaze, nego i razlozima zbog kojih ne vide budućnost u BiH.

"Mislim da se mi trebamo baviti ne time koliko nam je mladih otišlo, nego se početi baviti time što je mladima značajno i važno da imaju u nekom društvu, a da bi tu vidjeli i gradili svoju budućnost", istaknula je Husremović.

Mladi žele da ih se čuje

Sugovornici s ulica Sarajeva naveli su različite planove. Dio njih želi završiti školovanje i raditi u inozemstvu, dok drugi, unatoč boljim prilikama izvan BiH, ipak žele pokušati ostati.

Jedan od mladih poručio je kako u području kojim se želi baviti "realno ne vidi priliku", dok drugi smatra da postoje bolje mogućnosti izvan zemlje, ali bi ipak želio ostati jer je BiH njegova zemlja.

Postoje i oni koji zbog promjena u državama u kojima trenutačno žive razmišljaju o povratku u BiH.

Problem i podobnost pri zapošljavanju

Preciznih podataka o broju mladih koji su napustili BiH nema, a posljednji popis stanovništva proveden je 2013. godine.

Aziz Đipa iz Instituta za razvoj mladih KULT istaknuo je kako mlađe generacije imaju manji prag tolerancije prema nepravdi, a kao jedan od problema naveo je i pitanje podobnosti prilikom zapošljavanja.

"Mlađe generacije su osjetljivije na trpljenje. Imaju manji prag tolerancije i za nepravdu. Između ostalog, i ovaj dio kada ste u manjoj sredini, koji se tiče podobnosti za zaposlenje u određenim situacijama, i dalje je jedan od faktora koji utječu na zaposlenje mladih", kazao je Đipa.

Belmin Malagić iz Vijeća mladih Federacije BiH poručio je da institucije trebaju omogućiti mladima veće sudjelovanje u donošenju odluka.

"Cilj svake mlade osobe trebao bi biti neki osobni razvoj u Bosni i Hercegovini, razmišljanje o promjenama, odnosno da institucije omoguće mladima da sjednu za isti stol i da uključe mlade u donošenje odluka", rekao je Malagić.