VIDEO | Fena organizirala konferenciju o Danu neovisnosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Dan neovisnosti BiH: 25 godina poslije“ naziv je konferencije koja je danas počela u organizaciji Federalne novinske agencije (FENA) povodom obilježavanja godišnjice referenduma koji je prethodio neovisnosti Bosne i Hercegovine.

Skup je okupio istaknute javne i političke osobe koje su bile sudionici ili svjedoci značajnih procesa u BiH od 1992. do danas, kao i profesore s više fakulteta iz BiH koji će iz različitih znanstvenih disciplina prikazati tadašnje događaje, ali i aktualne znanstvene refleksije.

Na otvaranju konferencije direktor Fene Elmir Huremović obavijestio je okupljene da Fena želi dati doprinos obilježavanju jubileja na način kako to dolikuje Danu neovisnosti, budući da je prošlo četvrt stoljeća od povijesnog referenduma.

Dodao je da se na taj način želi organizirati skup koji ima i svečani i znanstveni karakter, a o tom jubileju će govoriti akteri povijesni događaja, znanstvenici iz različitih oblasti, predstavnici civilnog sektora, diplomacije, politike i medija, koji će iznijeti svoja zapažanja, svjedočanstva, opservacije i znanstvene istine.

Huremović je istaknuo i da je današnja tema specifična, jer je referendum za neovisnost prethodio međunarodnom priznanju BiH, a potom i isticanju bh. zastave na East Riveru, ali je prethodio i krvavom i agresivnom ratu.

No, namjera je da se danas, kaže Huremović, uvažavajući sve povijesne osvrte i svjedočanstva kao i naučna stajališta koja će iznijeti panelisti, pogledi okrenu ka budućnosti.

Kako, osim informiranja javnosti o svim važnim događajima, Fena ima i posebnu društvenu odgovornost, cilj je da Fena ne bude samo medij prenošenja vijesti, nego i generator nastajanja vijesti i medijskih sadržaja.

''Odatle i ideja da organiziramo skup, koji će dati novu dimenziju i vrijednost obilježavanju Dana neovisnosti BiH. Ovo je prva u nizu konferencija koje Fena planira organizirati'', kazao je Huremović.

Zahvalio je svima koji su podržali konferenciju kao i svima koji su odazvali sudjelovanju konferenciji koja je zamišljena u dva panela multidisciplinarnog karaktera.

Pokrovitelj Konferencije je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, a u njegovo ime okupljenima se obratila ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac kazavši da je značaj ovog datuma veći jer je referendum prethodio proglašenju neovisnosti i članstvu u Ujedinjenim narodima.

''Tom povijesnom odlukom počeo je novi proces razvoja bh. povijesti. Naša država ima duboke korijene državnosti u dalekoj prošlosti. Ona je ovim činom obnovila svoju državnost u državno-povijesnom prostoru koji je u odnosu na davnu prošlost imao vrlo male korekcije granica'', podsjetila je Borovac.

Dodala je da svi znaju kako su neovisnost i sloboda države plaćeni ljudskim životima, materijalnim i kulturnim razaranjem svega što je predstavljalo simbol BiH, ali usprkos svemu tome BiH je i danas isprepletena različitostima i to joj daje dodatnu vrijednost i čini je drugačijom od drugih.

BiH, kazala je ministrica, je danas suverena, samostalna, multietnička država utemeljena na volji naroda da žive zajedno, ali je naglasila da se u Vijeću ministara BiH posebna pažnja posvećuje upravo tim ciljevima jer žele zastupati europske vrijednosti.

''Naša obaveza i zadatak je da gradimo BiH kao demokratsku, evropsku državu u kojoj će svi građani biti ravnopravni. To je garancija za mir i sigurnost građana BiH, ali cijele regije i tome smo u potpunosti posvećeni'', kazala je Borovac.

Citirala je prvog predsjednika samostalne i suverene BiH Aliju Izetbegovića koji je 1997. godine kazao "a to što mi nazivamo BiH nije samo parče zemlje na Balkanu. Za mnoge od nas BiH je ideja i vjera da ljudi različitih religija, nacija i kulturnih tradicija mogu živjeti zajedno".

''Osobno vjerujem u to i smatram da se nikada ne smijemo prestati istinski zalagati za ideale kakve BiH ima. Četvrt vijeka bh. zastava se vijori na East Riveru, a uvjerena sam da će puna afirmacija ideje neovisnosti biti postignuta kada se bh. zastava zavijori i ispred Europskog parlamenta, kao i u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, što je strateški cilj naše zemlje'', zaključila je Borovac u obraćanju na konferenciji koju je Fena organizirala povodom 25. godina od proglašenja neovisnosti.

Na prvom panelu na konferenciji „Dan neovisnosti BiH: 25 godina poslije“ profesor suvremene povijesti jugoistočne Europe na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Amir Duranović poručio je da u BiH treba uslijediti afirmacija i razvoj profesionalne historiografije, koja bi u prvom redu objasnila kako i zašto su se pojedini procesi odvijali.

Zatim je, kaže, potrebno, da se suočimo s parahistoriografijom čiji ciljevi nikada nisu bili profesionalne prirode.

''Ponuđene perspektive treba razvijati, a dostignute rezultate cijeniti, ali i ne odustajati od profesionalnih imperativa u nastojanju da se naša suvremena povijest što je moguće bolje istraži i prezentira'', kazao je Duranović.

Na važnost Dana neovisnosti ukazala je profesorica Državnog i međunarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli Dženeta Omerdić i to s međunarodno-javnog aspekta i nacionalnog prava.

''Kroz neovisnost došlo je do obnove državne samostalnosti BiH, nakon čega smo stekli subjektivitet na međunarodnopravnoj sceni. Subjektivitet se potvrdio kroz zaštitu državnih granica, koje su se utvrdile na datum stjecanja neovisnosti. U konačnici to znači da sutra možemo imati zahtjev unutar države, kojim će se tražiti samopredjeljenje, što je apsolutno neizvodljivo i nemoguće, jer se po principu "Uti possidetis" ne smiju mijenjati vanjske državne granice utvrđene danom stjecanja neovisnosti'', rekla je Omerdić.

Drugi aspekt tiče se dosljednosti međunarodne zajednice, koja je zahtijevala ispunjavanje svih međunarodnih obaveza, definiranih međunarodnim ugovorima i običajnim pravom (poštivanje Povelje UN-a i brojnih drugih regionalnih dokumenata relevantnih za zaštitu ljudskih prava).

''Dvadeset pet godina nakon referenduma ne trebamo gledati na Dan neovisnosti povijesni već moramo kroz proces europskih integracija promatrat kao neku vodilju. Nitko nije manje ni Srbin, ni Bošnjak ni Hrvat ukoliko smo više Bosanci i Hercegovci '',zaključila je Omerdić.

Ovom prilikom, glavna urednica "Oslobođenja" Vildana Selimbegović izrazila je strah da u 25 godina bh. političari nisu pokazali da su dovoljno lekcija naučili iz prošlosti.

''Odustali su od normativa koji podrazumijevaju ljudska prava'', istaknula je Selimbegović.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo podsjetio je na geopolitičke aspekte i konfiguraciju svijeta uoči disolucije Jugoslavije, napravivši paralele s geopolitičkim prilikama koje posredno ili neposredno utječu na ovaj prostor četvrt stoljeća nakon proglašenja neovisnosti BiH.

On je istaknuo da je urušavanjem svjetske imperije dovelo do niza dilema u zapadnom geopolitičkom poretku. Prva se ticala sigurnosnog stuba zapadnog geopolitičkog poretka oličenog i NATO-u, jer su ratovi u Jugoslaviji, a posebno rat u BiH otvorio pitanje sigurnosti Saveza da izađe izvan svoje tradicionalne zone odgovornosti da bi zaustavio zločine protiv čovječnosti i genocid.

Druga dilema bila je vezana za identitet Europe, dok je treća bila sadržana u tome može li nastajuća Europska unija izgraditi zaseban geopolitički entitet u oblasti vanjske i sigurnosne politike.

Mišljenja je da se četvrt stoljeća od tada otvaraju geopolitičke dileme koje se odnose na iste aktere kao i početkom devedesetih, iako u drugačijim kontekstima, a posebno u slučaju EU koja se ponovo nalazi u potrazi za vlastitim geopolitičkim identitetom.

''Kada govorimo o geopolitici asociramo je uglavnom s geografijom, ali geografija države je nepromjenljiva, a njena geopolitička situacija je promjenljiva. Ako bismo sada ispunili točke koje su se nalazile u pitanju na referendumu bili bismo danas sposobni da promijenimo geopolitičku situaciju '', zaključio je Turčalo.

U okviru prvog panela konferencije okupljenima se obratio i bivši jugoslavenski i bosanskohercegovački diplomat Nedžad Hadžimusić ističući da je BiH platila najtežu cijenu disolucije bivše Jugoslavije, ali da je i danas plaća.

Podsjetio je da je novinar Mirko Klarin najavio rat, kazavši da ukoliko bi se oni koji izazivaju mržnju doveli pred sud, rat bi se mogao zaustaviti. Njegove slutnje o ratu su se obistinile, a Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu bio je prvi takve vrste nakon Nirnberga i Tokija.

Kazao je i da se BiH danas prepoznaje kao nefunkcionalna država, a dvije i pol desetljeća kasnije to je država u kojoj je evidentno odsustvo dogovora i prisutno je samo deklarativno objašnjenje približavanja Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu (NATO).

Zaključio je da je potrebno oformiti patriotski blok, jer za njega je to jedina prava mapa puta za modernu, održivu i prosperitetnu državu BiH.

Prvi panel moderator Amir Karić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, zaključio je riječima da je BiH 1992. godine odabrala jedan i jedini mogući put samostalnosti i neovisnosti, podsjećajući da je odluku o disoluciji prva donijela Srbija.

Srbija je 28. veljače 1990. godine usvojila Ustav kojim je praktično istupila iz pravnog aspekta tadašnje Jugoslavije, a tek nakon toga to su učinile Slovenija, Hrvatska, Makedonija i BiH provodeći referendume i donoseći deklaracije o neovisnosti.

Smatra da je u BiH u proteklih 25 godina stasala nova generacija savjesnih i odlučnih ljudi da grade budućnost domovine zasnovanu na pravnoj državi, revitalizaciji ekonomije i političkom dijalogu.

Pokrovitelj konferencije je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, a medijski partneri su Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT) i dnevni list "Oslobođenje".