Unija zatvara granice za izbjeglice

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska unija zatvorit će granice za izbjeglice iz ratnih zona država Bliskog istoka 1. ožujka, a taj će proces biti provođen postupno, ponajprije za izbjeglice iz Iraka, potom Afganistana, te na kraju i iz Sirije, piše u četvrtak beogradski tisak pozivajući se na izvore bliske Europskoj komisiji u Bruxellesu, prenosi Hina.

"Pokazne vježbe procesa potpunog zatvaranja granica se već događaju između Slovenije i Hrvatske, kao i između Srbije i Makedonije", navode sugovornici beogradskog lista Danas, naglašavajući kako je već praktički počelo "strogo profiliranje izbjeglica" po nekoliko kriterija.

"Jesu li iz ratne zone; jesu li članovi njihovih obitelji već na teritoriju EU; provjera dijalekata, stroža kontrola dokumenata... To su mjere koje se već provede", objašnjava izvor ovog lista.

Resorne institucije u Bruxellesu, međutim, buni plan i program prihvata izbjeglica u zemljama zapadnog Balkana.

"Nejasna je, recimo, objava Srbije da je pripremila 6.000 mjesta za izbjeglice. Nije jasno je li državni vrh Srbije razumio sustav za zaštitu i pomoć izbjeglima, jer je premijer Aleksandar Vučić govorio da će se Srbija pridružiti sustavu kvota. Prema sustavu EU, to praktički znači izravan prijem izbjeglica iz Sirije, Turske ili neke druge države. Međutim, Srbija se još nije izjasnila kako i odakle će preuzimati izbjeglice", ističu sugovornici Danasa iz diplomatskih izvora.

Prema tumačenju u Bruxellesu, za Srbiju i Makedoniju spremnost za prijem izbjeglica podrazumijeva ljude koji su se eventualno "zaglavili na tranzitnoj ruti" ka državama članicama EU, navodi list.
"To nije poanta i ne predstavlja sudjelovanje u sustavu kvota, o čemu je Aleksandar Vučić u nekoliko navrata govorio... Kvota je potpuno drukčiji koncept. Ostale države primaju izbjegle izravno i imaju jasno definiranu kvotu", kažu sugovornici beogradskog lista.

U Komesarijatu za izbjeglice Srbije tumače da se do broja od potencijalnih 6.000 izbjeglica koje bi mogla udomiti Srbija u slučaju zatvaranja granica, došlo temeljem podataka o prosječnom broju prolazaka raseljenih iz ratnih područja kroz Srbiju. "Ako se dogodi da se iz bilo kojeg razloga zatvori granica, Srbija ima kapacitet da zbrine dvodnevni ili trodnevni priliv migranata", objasnili su u Komesarijatu za izbjeglice.

Prema saznanjima lista Danas, mogući centri za smještaj izbjeglica su na području Aleksinca, Tutina, Subotice, Preševa, Kikinde, Sombora, te Beograda, a na popisu je ukupno 17 gradova.

Riječ je o veoma osjetljivom poslu, poglavito kada se uzme u obzir činjenica da lokalne zajednice nisu pripremljene za smještaj većeg broja izbjeglica u svom neposrednom susjedstvu, odnosno da su sklone ozbiljnim prosvjedima, što se u praksi nekoliko puta pokazalo ranijih godina (u slučaju tražitelja azila)", upozorili su diplomatski izvori koji se bave izbjegličkom krizom u Srbiji.

Srbijanski ministar Aleksandar Vulin izjavio je u srijedu, nakon što je Hrvatska u utorak kasno navečer vratila u Srbiju 217 izbjeglica koje je odbila Slovenija, da Srbija više neće primati izbjeglice koje budu vraćale Hrvatska i Slovenija, jer je Hrvatska, provjeravajući ih i puštajući na svoj teritorij, preuzela odgovornost za te ljude.

"Prihvatili su odgovornost za svakog čovjeka koji je ušao na njihov teritorij, kao što i mi prihvaćamo odgovornost za svakoga od ljudi koji ulaze na naš teritorij", rekao je Vulin i ponovio poziv "svim zemljama na izbjegličkoj ruti da ne donose jednostrane mjere", jer se tako stvaraju "problemi, a ne rješenja".

Glasnogovornica UNHCR-a Mirjana Milenkovski priopćila je da je Hrvatska vlakom u utorak navečer vratila 217 izbjeglica u Srbiju, naglasivši kako nisu najjasni razlozi zašto je to učinjeno.

Podsjećamo, njemački veleposlanik u BiH Christian Hellbach rekao kako bi se uskoro na novoj izbjegličkoj ruti mogla naći i BiH.

"BiH još uvijek nije pogođena izbjegličkom krizom kao susjedne zemlje, no to ne znači da neće biti u skorije vrijeme", kazao je Hellbach čime je sugerirao kako će sve oštriji nadzor kojega uvode države na sadašnjoj migrantskoj ruti, poput Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Austrije, brojne tražitelje azila natjerati da do zapadne Europe pokušaju stići alternativnim pravcima pri čemu se BiH nameće kao logičan izbor.