U općini Ravno porast od 130,47% u odnosu na broj stanovništva iz 2012. godine

Najveće razlike između broja popisanih i broja stanovnika po statističkim podacima su zabilježene u Posavskoj, Zapadnohercegovačkoj, te Herceg-bosanskoj županiji.

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine proveden je uz brojne nepravilnosti, nepoštivanje rokova i kršenje zakona, a preliminarni rezultati pokazuju ogromna razilaženja od statističkih podataka o broju stanovništva, navedeno je u Izvještaju o monitoringu popisa stanovništva, stanova i kućanstava u BiH 2013. godine, koji je nastao kao rezultat projekta građanskog monitoringa popisa ''PopisMonitor''.

Na današnjoj konferenciji za medije predsjednik Udruženja građana ''Zašto ne'' Darko Brkan, te članovi tima Damir Dajanović i Dalio Sijah, novinare su izvijestili o rezultatima monitoringa.

Samo 14,9 posto anketiranih građana i građanki smatra da će rezultati popisa u potpunosti prikazati realnu situaciju na terenu, pokazao je građanski monitoring popisa, proveden u okviru kampanje "PopisMonitor".

Analiza građanskog monitoringa popisa 2013., koje su danas predstavljene javnosti, pokazuje da je u nekim općinama popisan mnogo veći broj osoba od stvarnog broja stanovništva, dok je u drugim općinama vjerojatno došlo do nepopisivanja velikog broja građana, te je popisan znatno manji broj ljudi od realnog.

Prema izvještaju, Općina Dobretići (SBŽ) je od 2010. do 2012. godini imala negativnu prosječnu stopu rasta od - 0,45 posto, dok je ukupan broj popisanih osoba bio za 214,48 posto veći od ukupnog broja stanovnika u 2012.godini, 649 osoba.

Također i u općini Ravno (HNŽ), koja je imala vrlo malu stopu rasta od 0,38 posto rezultati popisa pokazuju rast od čak 130,47 posto u odnosu na broj stanovništva iz 2012. godine.

Ogromne razlike zabilježene su i u Herceg-bosanskoj županiji u općinama Kupres (67,06 posto) i Bosansko Grahovo (51,59 posto), dok je, s druge strane, u općini Istočni Mostar popisano čak 69,13 posto manje osoba od broja stanovništva iz 2012. godine.

Ogromne su razlike prisutne i kada se usporede različite županije, a ovakav nesklad između rezultata popisa i statističkih podataka ukazuje na realnu mogućnost organizirane popisne prevare, zaključci su građanskog monitoringa popisa.

Osim analize preliminarnih rezultata popisa, predstavljeni su i rezultati analize kvalitete i implementacije zakonskog okvira za provođenje popisa, analize službene medijske kampanje koju je vodila Agencija za statistiku, kao i intervjui s popisivačima i rezultati ispitivanja javnog mnijenja.

Ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da gotovo 40 posto stanovnika misli da rezultati popisa nisu slika realnog stanja, a samo 14,9 posto vjeruje rezultatima.

Povjerenje u institucije koje implementiraju popis je također nisko; tek 18,1 posto stanovnika je zadovoljno njihovim radom u potpunosti, dok je 29,4 posto djelomično zadovoljno.

Situacija s povjerenjem u rad EUROSTAT-a i EU delegacije na popisu je još gora; tek 15 posto je izrazito zadovoljno, a 28,2 posto djelomično zadovoljno.

Građani su nezadovoljni dostupnošću i kvalitetom informacija od nadležnih institucija, a tek 32,9 posto stanovništva smatra da na popisu nije ugrožena tajnost podataka.

Konačno, oko jedne trećine ispitanika smatra da kampanje za etničko izjašnjavanje nisu ugrozile popisni proces, dok 44,7 posto ispitanika smatra da je popisni proces ugrožen ovim kampanjama u manjoj mjeri.

Brkan je istaknuo da, nažalost, zbog odbijanja nadležnih institucija da dostave informacije o kampanji, nije moguće bilo uraditi kvalitetnu analizu iste, kao i njenih efekata.

''Osim velikog znaka pitanja, budući da ima veliki set pitanja na koja se nadamo da će nadležne institucije i sve one koje se bave popisom odgovoriti, bilo bi dobro da se počnu baviti s tim, biti transparentniji, budući da je nepovjerenje građana sve veće i veće'', kazao je Brkan.

Dodao je da same kampanje, kao i ponašanje službenih institucija u cijelom procesu popisa navodi na to da ako se nije dogodila organizirana manipulacija rezultatima, da je bila prešućena jer definitivno postoje indikacije da se nešto dogodilo što ne odgovara realnoj slici stanja. On ne vjeruje da se devijacije rezultata mogu sada ispraviti.

Građanski monitoring popisa provelo je u Udruženje građana “Zašto ne” u suradnji s partnerima, Koalicijom “Jednakost” i podgoričkim Centrom za demokratsku traniziciju, koji je sličan monitoring proveo nakon popisa 2011. u Crnoj Gori.