U BiH umrlo gotovo 6.000 ljudi više nego što je rođeno

U Bosni i Hercegovini u prvih šest mjeseci 2026. godine umrlo je gotovo 6.000 ljudi više nego što je rođeno, čime je nastavljen višegodišnji trend negativnog prirodnog priraštaja.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prva dva kvartala ove godine rođene su 11.604 osobe, što je 7,14 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kada je rođena 10.831 osoba.

Istodobno je umrlo 17.568 osoba, što je 3,27 posto manje nego u prvih šest mjeseci 2025., kada su zabilježene 18.162 umrle osobe.

Negativan prirodni priraštaj traje godinama

Demograf Aleksandar Majić za "Nezavisne novine" kaže kako se trend negativnog prirodnog priraštaja, odnosno depopulacije, mogao naslutiti još osamdesetih godina, kada je izgubljen fertilni kontingent, uz sve izraženije iseljavanje i pad broja rođenih.

Podsjetio je da Republika Srpska negativan prirodni priraštaj bilježi od 2002. godine, a Federacija BiH od 2013.

"Sve zemlje u okruženju su takve. BiH nije izuzetak. Nažalost, ova događanja tijekom devedesetih utjecala su negativno na sve ostale okolnosti. Mi moramo biti svjesni da možemo samo ublažiti ove negativne trendove nekim mjerama - poticajima", kazao je Majić.

Prema njegovim riječima, jednokratne mjere ne daju rezultate, dok kao pozitivne primjere navodi besplatne udžbenike za sve osnovce, plaćeni produženi boravak i slične mjere.

Manje brakova i razvoda

U prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je manje sklopljenih brakova i razvoda nego u istom razdoblju 2025.

"Тijekom prvih šest mjeseci 2026. godine u Bosni i Hercegovini sklopljen je 5.921 brak, što u usporedbi s prvih šest mjeseci 2025. godine pokazuje smanjenje od 3,39 posto. Tijekom prvih šest mjeseci 2026. godine razvedeno je 849 brakova, što predstavlja smanjenje od 15,86 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine", navode iz Agencije za statistiku BiH.

Psihologinja i sistemska obiteljska psihoterapeutkinja Maja Savanović Zorić za "Nezavisne novine" ističe da se danas sve češće postavlja pitanje je li brak prevladana institucija.

"Nekada je brak bio društvena norma i neizostavan korak u životu svakog pojedinca. Danas sve više ljudi odgađa ili potpuno izbjegava brak vođeni različitim razlozima. Jedan od njih je ekonomska nesigurnost, jer je teško uspostaviti financijsku stabilnost, a samostalni život je često izazovan, pa se mladi dulje zadržavaju u roditeljskim domovima", kazala je.

Dodala je kako su se promijenile i vrijednosti jer ljudi danas više ulažu u obrazovanje, karijeru i osobni razvoj prije nego što razmotre brak kao opciju.

Prema njezinim riječima, iskustva prethodnih generacija i velik broj razvoda također utječu na mlade i čine ih skeptičnijima prema ideji "sreće do kraja života", pišu Nezavisne novine.