U BiH nisu kažnjivi ni seksting ni grooming

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Samo u prvih šest mjeseci 2014. godine analitičari INHOPE mreže, analizirali su 587 674 sadržaja koji se odnose na seksualnu eksploataciju djece u svrhu dječje pornografije. Od toga je 39 144 sadržaja imalo jedinstvene materijale seksualnog zlostavljanja djece, kazala je za Fenu predsjednica INHOPE-a Amela Efendić, dodavši kako se 81 posto svih sadržaja odnosi na djecu ženskog spola, a čak šest posto na bebe.

Po njezinim riječima, 98 posto tih sadržaja prijavljeno je u tijeku jednog dana agencijama za provedbu zakona, a 91 posto tih sadržaja uklonjeno je s interneta u roku od tri dana.

Inače, sve članice INHOPE mreže u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, primaju prijave neprimjerenog sadržaja, odnosno seksualne eksploatacije djece u svrhu dječje pornografije ili bilo koje druge eksploatacije kao što je hakiranje Facebook profila, grooming (kontaktiranje djece ispod 16 godina putem interneta, radi uspostavljanja seksualnih kontakta on- i off-line) seksting (slanje seksualno eksplicitnih poruka, fotografija ili video-snimaka putem mobilnog telefona) i slično.

Nažalost, po bh. zakonodavstvu ni seksting ni grooming nisu kažnjivi.

''Mislim da moramo uraditi harmonizaciju našeg zakonodavstva s međunarodnim zakonodavstvom i kažnjavati pojave koje su se pojavile s modernom globalizacijom i koje se u svijetu kažnjavaju'', smatra Efendićeva.

Ona je dodala kako INHOPE, koji je partner agencijama za provedbu zakona u BiH, kada ustanovi da se u nekom internetskom sadržaju radi o seksualnom zlouporabi djece, takav sadržaj prosljeđuje agencijama za provedbu zakona.

''Mi smo zaista ponosni time što smo primanjem prijava, njihovim pregledanjem, analizom, sortiranjem i dostavljanjem policiji sadržaja koji se tiču seksualne zloporabe djece, došli do toga da se u suradnji s internet providerima isti taj sadržaj u većini slučajeva u Europi skida s interneta već u prvom danu'', kazala je Efendićeva.

Dodala je kako je istinski uspjeh spasiti barem jedno dijete od dječje pornografije.

Što se tiče osnivanja baze podataka pedofila u BiH, Efendićeva smatra kako to pitanje trebaju riješiti naše pravosudne institucije i zakonodavstvo te da se SOS linija sigurnodijete.ba već izvjesno razdoblje zalaže za uspostavljenje takve baze.

Takva je baza uspostavljena u svim razvijenim zemljama svijeta, gdje postoji popis svih pedofila i mapa na kojoj su označeni svi seksualni prijestupnici, odnosno mjesto njihovog boravka.

Bosna i Hercegovina nema takve baze podataka i daleko je od toga, a naravno bilo bi dobro imati jednu takvu bazu te da javnost bude upoznata s time, kako bismo na adekvatan način mogli zaštititi svoju djecu.

Na nedavno održanoj generalnoj skupštini INHOPE-a u Dubrovniku okupile su se sve udruge koje imaju SOS linije i koje rade na sprječavanju seksualne zlouporabe djece u svrhu dječje pornografije. Radi se o 51 članici iz 45 zemalja iz cijeloga svijeta.