Tužitelji zatražili pritvor Kemalu Čauševiću i drugim uhićenima u akciji 'Pandora'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Sudu Bosne i Hercegovine u Sarajevu, na današnjem ročištu je Tužiteljstvo BiH zatražilo određivanje pritvora za deset osoba osumnjičenih u predmetu 'Kemal Čaušević i drugi', uhićenih u akciji "Pandora".

Sud se treba izjasniti u roku 24 sata od podnošenja tog prijedloga, što znači večeras do 20.20 sati, rekao je novinarima Fahrija Karkin, Branitelj jednog od optuženih.

Usporedo s ovim ročištem, u Sudu BiH je u odvojenoj sudnici održano i ročište po prijedlogu Tužiteljstva za određivanje, ne pritvora, već mjera sudske zabrane za još 20 osoba osumnjičenih u ovom slučaju.

Obrazlažući zašto predlažu pritvor za deset osoba, među njima za Kemala Čauševića, bivšeg direktora Uprave za neizravno oporezivanje BiH, Zdravka Cvjetinovića, pomoćnika direktora za sektor carina u Upravi, kao i Anesa Sadikovića, tužitelji Dubravko Čampara i Oleg Čavka su rekli da bi oni, kad bi bili na slobodi, mogli uništavati dokaze i utjecati na svjedoke.

Jedan od osumnjičenih je u bjekstvu.

Prije uhićenja je bjekstvo pokušao i Zdravko Cvjetinović jer je imao dojavu da mu se 'sprema' uhićenje, utvrdili su također tužitelji, a Cvjetinović i njegov odvjetnik to negirali, kazavši da je branjenik namjeravao otputovati s prijateljem na odmor do mora, što potvrđuje i činjenica da su u njegovom prtljagu, zatečenom prilikom uhićenja, između ostalog bile kupaće gaće.

Cvjetinović je osumnjičeni kojeg su na ročištu, uz prvoosumnjičenog Kemala Čauševića, najčešće spominjali tužitelji. Rekli su i da je povezan sa srbijanskim kriminalnim miljeom te s jednim poslanikom Narodne skupštine Republike Srpske. Također je navedeno da je dio njegovog enormnog bogatstva u Srbiji.

Obrazložili su da je u ovom predmetu riječ o organiziranoj grupi koja je djelovala od Čauševićevog imenovanja za direktora Uprave za neizravno oporezivanje BiH 2004. godine. Fiktivnim fakturama i raznim carinskim i drugim prevarama kod uvoza tekstilne robe i automobila, uskraćivala je proračun BiH i po dvije milijarde KM godišnje. Od 2004. godine, neki tekstilni uvoznici su bili iznimno povlašteni od Uprave za neizravno oporezivanje. Od Čauševićevog odlaska s direktorske pozicije, sve se nastavilo postavljenjem Zdravka Cvjetinovića za direktora sektora za carine, rekli su tužitelji.

''Nanijeli su štete više nego poplave što su nedavno pogodile zemlju i pritom stekli enormno bogatstvo koje nikako nisu mogli steći redovnim plaćama'', istaknuli su tužitelji.

Za Čauševića su tužitelji kazali da se u Upravi za neizravno oporezivanje okružio ljudima sumnjive prošlosti, i zajedno s postavljenima na pozicije u carinskim ispostavama, činio kaznena djela te uzimao sebi dio nelegalno stečenog novca. "Svoje" zaposlenike je pritom ucjenjivao držeći ih u radnom odnosu na određeno vrijeme.

Subjekte od kojih je u kazneno-pravnim radnjama priskrbljivao novac za sebe, drastično je kažnjavao i ekonomski uništavao kad više nisu mogli ili nisu bili voljni da "surađuju".

Osobe čiste prošlosti stavljao je u drugi plan u Upravi, a takve nije primao ni na novim konkursima za radna mjesta.

Odredio je (bez pisanog traga) da se tekstilna roba carini na granicama po kilogramu, a ne po komadu te je po kamionu robe, direktoru i njegovom pomoćniku davano od 1.500 do 2.500 KM. Različite carinske vrijednosti naplaćivane su na različitim graničnim prijelazima, tvrde tužitelji.

Što se tiče carinjenja automobila, najviše spominju granične prijelaze Gradiška i Bosanski Brod, kao mjesta najvećih kriminalnih radnji u ovom slučaju.

''Zdravko Cvjetinović (drugoosumnjičeni) je u Gradiški napravio kažnjeničku bojnu, strogo su kažnjavani oni što nisu htjeli slijepo slušati naredbe'' riječi su tužitelja Čavke koji je za prvoosumnjičenog Čauševića, pak, kazao i da je bio produžena ruka Ramiza Delalića Ćele.

Samo u jednom periodu je država BiH uskraćena za pola milijuna KM, kada je za 300 auta čije porijeklo nije iz Europske unije, prikazano da potiču upravo odatle. Stoga su bila oslobođena carina, ali je porez naplaćivan više od propisanog, a razliku novca sebi su priskrbljivali Čaušević i suradnici. Stekli su ogromno bogatstvo u zemlji i vani, navode tužitelji.

Tužitelj Čavka je rekao da će se Sud uvjeriti u stotine kazneno-pravnih radnji osumnjičenih kad sagleda iskaze svjedoka i druge dokumente koje je pripremilo Tužiteljstvo.

Dio tih dokumenata Tužiteljstvo nije ustupilo odbrani zbog radnji koje ono dodatno poduzima jer po riječima dvojice Tužitelja, ima još osoba koje Tužiteljstvo povezuje s ovim slučajem.

Obrana je, međutim, ustvrdila da je njoj povrijeđeno pravo time što nema uvid u sav materijal kojim raspolaže Tužiteljstvo.

Branitelji su negirali obrazloženje Tužitelja o traženom pritvoru za njihove branjenike i zatražili od Suda da im ne odredi tu mjeru.

Branitelj Asim Crnalić tvrdi da je njegov branjenik Kemal Čaušević stekao imetak radom i štednjom koju je najviše pretvarao u nekretnine.

Želeći da naglasi koliko je Čaušević bio revnosan u legalnom sticanju imetka, odnosno štednji, advokat je u jednom trenutku kazao: 'On je stipsa, ne bi nikome ni kavu platio' te se odmah potom okrenuo branjeniku i rekao mu: “Izvini“.

Čaušević je utvrdio da on nikako nije mogao okupiti grupu za kriminogene radnje sa Zdravkom Cvjetinovićem jer je on (Cvjetinović) postavljen na mjesto direktora sektora carina mjesec i nešto dana prije prestanka Čauševićevog direktorskog mandata.

Također je kazao da je za njegovog direktorovanja Uprava bilježila mnogo veće porezne prihode nego kasnije, kada je imenovan Miro Džakula (sutkinja Željka Marinić je više puta upozorila Čauševića i druge osumnjičenike koji su spominjali Džakulu da to ne čine u ovoj prilici).

Što se tiče tužiteljeve tvrdnje da je produžena ruka Ramiza Delalića Ćele, kazao je: ''Nisam ničija produžena ruka, a Delalića sam vidio šest puta u životu, od toga tri puta kad mi je bio zapovjednik".

Drugooptuženi Zdravko Cvjetinović, negirajući tvrdnje Tužitelja, ustvrdio je da je ovaj proces montiran.

''Ovo je udar na nas jer punimo proračun, a to smeta nekima pred izbore'', kazao je.

Negirao je pokušaj bjekstva, rekavši da niko pametan, u danu kad želi pobjeći, ne bi proveo radni dio (dana) na poslu i uredno se javio poslodavcu.

Osim za Čauševića, Zdravka Cvjetinovića i Anesa Sadikovića, Tužiteljstvo BiH je u ovom predmetu zatražilo pritvor i za Zorana Cvjetinovića, Janka Jovanovića, Enisu Imširović, Jusufa Ćosovića, Milanka Nikića, Miroslava Kragulja i Radovana Đurića, koji je u bjekstvu.

U jednoj fazi ročišta izgledalo je da će u sudnici pozliti Kemalu Čauševiću. Sutkinja Marinić ga je upitala može li nastaviti dalje, što je on potvrdio.

Inače se na početku ročišta požalio da je od uhićenja držan bez hrane 48 sati i da mu nije dozvoljeno da se presvuče. Požalio se i da je imao neuvjetni taolet.