''Suočeni smo sa zabrinjavajućom maloljetničkom delinkvencijom, te tome pogoduje više faktora'', rekao je sociolog prof. dr. Jusuf Žiga za Fenu komentirajući uzroke sve češćih slučajeva maloljetničkog prijestupništva, nerijetko s tragičnim posljedicama.
''Mladi su preko masovnih medija, uključujući i internet, izloženi pogubnim sadržajima po njihovu socijalizaciju, odnosno formiranje sistema vrijednosti. Promoviraju im se tzv. negativni junaci, razni 'supermani' kojima ne može da stane u kraj nitko živ, koji mogu učiniti sve što požele i slično, sa kojima se oni onda pokušavaju identificirati i oponašati ih'', pojašnjava Žiga.
Brojni su slučajevi u kojima su počinitelji najtežih krivičnih djela maloljetne osobe, a o čemu svjedoči i nedavno brutalno ubojstvo bračnog para, supružnika Đogić u mjestu Šumatac kod Velike Kladuše.
Žiga precizira kako tradicionalna društva, u koje spada i bosanskohercegovačko, ubrzano ulaze u tranzicijske preobražaje za koje očigledno nisu još dorasla, ''gdje se onda potiskuje uloga porodice i škole u socijaliziranju mladih ljudi, a djeca su po sebi najranjivija kategorija i moraju uvijek imati neku vrstu 'zaštitnog kišobrana' dok odrastaju''.
''Bez toga oni su kao da ih gurnete u minsko polje preko koga moraju proći. Ono što bih želio posebno naglasiti jeste odgovornost društva, odnosno društvenih institucija koje bi trebale da brinu o mladima'', navodi Žiga.
U tom kontekstu smatra apsurdnim ''da resorni ministar, kao što smo to imali priliku vidjeti ovdje prije nekoliko godina, izjavi da nije u stanju osigurati ni lokaciju, a kamoli ustanovu koja bi se trebala stručno baviti zbrinjavanjem i resocijalizacijom maloljetničkih prestupnika, pa tako, onda, bilježimo da se neki od njih i po nekoliko stotina puta 'ponovo vraća' u delinkventne poslove''.
Dodao je kako se BiH, nažalost, bacila u groznu krizu koja nije samo ekonomska i politička, kako se to, nerijetko, pogrešno kvalificira, već je prije svega moralnog karaktera, a što, onda, podupire i narastanje maloljetničkog prijestupništva svake vrste.
''Tek kad toga postanemo svjesni i kada svako počne odgovorno raditi ono što mu pripada, imat ćemo realne pretpostavke za izlazak iz postojeće situacije. Nitko drugi i nikada to neće učiniti umjesto nas'', upozorava Žiga.
