Suđenje Kalajdžiću za ubojstvo Aldine Jahić prvi je test novog zakona o femicidu

Suđenje Anisu Kalajdžiću za ubojstvo Aldine Jahić u Mostaru prvi je test primjene novih odredbi Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, kojima je rodno uvjetovano ubojstvo žene uvedeno kao posebno kazneno djelo. Ishod postupka mogao bi uspostaviti standarde za buduće istrage i sudsku praksu u slučajevima femicida.

Prvi takav predmet

Kalajdžić je pred Županijskim sudom u Mostaru optužen za teško ubojstvo žene i neovlašteno posjedovanje oružja. Riječ je o prvom slučaju u Federaciji BiH u kojem je podignuta i potvrđena optužnica za kazneno djelo "Teško ubojstvo ženske osobe" iz članka 166.a Kaznenog zakona FBiH.

Zakonom je propisano da će osoba koja počini rodno uvjetovano ubojstvo žene biti kažnjena zatvorom u trajanju od najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom, koji može trajati do 45 godina.

Pri utvrđivanju tog kaznenog djela sud treba uzeti u obzir je li žrtva bila bliska osoba, je li je počinitelj ranije zlostavljao, je li se nalazila u odnosu podređenosti ili ovisnosti te je li djelo počinjeno u okolnostima seksualnog nasilja, neravnopravnih odnosa ili drugih okolnosti koje upućuju na rodno uvjetovano nasilje.

Direktorica TPO Fondacije i doktorica znanosti iz područja rodnih studija Zilka Spahić-Šiljak smatra da će ovaj postupak pokazati je li uvođenje femicida u Kazneni zakon bilo samo formalna izmjena ili početak stvarne promjene u načinu na koji pravosuđe razumije rodno uvjetovana ubojstva žena.

"Ovo će biti svojevrstan test za institucije, da vidimo hoće li se predmet svesti samo na posljednji čin ili će se sagledati cijeli kontekst koji mu je prethodio – kontrola, posesivnost, prijetnje, praćenje i zastrašivanje", kazala je Spahić-Šiljak za Fenu.

Naglasila je da takvo ubojstvo ne smije biti predstavljeno kao iznenadna tragedija, nego ga treba sagledati kao mogući završni čin dugotrajnog nasilja.

"Presuda sama po sebi ne može vratiti Aldinin život, ali može uspostaviti standard prema kojem će budući slučajevi biti ozbiljnije prepoznavani, istraživani i procesuirani", navela je.

Dokazivanje rodne pozadine

Sutkinja Županijskog suda u Sarajevu Adisa Zahiragić također smatra da će predmet biti važan za razvoj sudske prakse jer će femicid kao kriminološki i pravni pojam postati vidljiviji u radu pravosuđa.

Objasnila je da femicid nije svako ubojstvo žene, nego ubojstvo povezano s njezinim spolom, rodnom ulogom i neravnopravnim odnosom moći, kojem često prethode različiti oblici tjelesnog, psihičkog, seksualnog ili ekonomskog nasilja.

Za dokazivanje rodno uvjetovane prirode ubojstva posebno će biti važni dokazi o ranijem zlostavljanju i odnosu počinitelja prema žrtvi.

"Njihova relevantnost prepoznaje se kroz svjedočenja, medicinsku dokumentaciju, podatke centara za socijalni rad i nevladinih organizacija, boravak žrtve u sigurnoj kući, kao i ranije izrečene zaštitne mjere", rekla je Zahiragić za Fenu.

Ocijenila je da će biti potrebno vrijeme kako bi se sudska praksa ustalila, ali i kako bi se u široj društvenoj zajednici prevladale predrasude prema kojima žena treba biti podređena muškarcu.

Prema njezinim riječima, kontinuirana edukacija sudaca, tužitelja, policijskih službenika i zaposlenika centara za socijalni rad ostaje nužna jer samo donošenje zakona ne znači da je problem u potpunosti shvaćen niti da će femicid biti zaustavljen.

Iz Fondacije "Aldina Jahić" poručili su da nijedna presuda ne može vratiti Aldinu niti umanjiti bol njezine obitelji, ali da institucije moraju pokazati kako su sposobne takve slučajeve procesuirati na način koji prepoznaje njihovu stvarnu prirodu.

"Ovo je prilika da se dođe do pravde i pošalje poruka da je ovo prvi slučaj izravnog procesuiranja femicida, ali se nadamo da će biti posljednji slučaj u kojem će jedna žena izgubiti život zbog rodno uvjetovanog nasilja", naveli su iz Fondacije.

Očekuju maksimalnu kaznu

Ovaj predmet za Fondaciju ima i šire značenje jer predstavlja priliku da se vidi kako će novi zakon funkcionirati u praksi te može li postaviti standarde za buduće predmete.

Istaknuli su da zakonsko prepoznavanje femicida predstavlja važan i dugo očekivan iskorak jer se njime priznaje da femicid nije samo ubojstvo žene, nego najteži oblik rodno uvjetovanog nasilja koji zahtijeva poseban pravni odgovor.

Od policije, tužiteljstava i sudova očekuju kvalitetne istrage, pravilnu pravnu kvalifikaciju djela, učinkovite i transparentne postupke te sankcije koje odgovaraju težini počinjenog kaznenog djela.

Fondacija je zahvalila Županijskom sudu u Mostaru što je omogućio obitelji, prijateljima i zainteresiranoj javnosti praćenje postupka, ocijenivši da je transparentnost važna za povjerenje građana u pravosuđe.

Odvjetnik obitelji Jahić Damir Alić ranije je kazao da očekuje da Kalajdžiću, bude li proglašen krivim, bude izrečena maksimalna kazna dugotrajnog zatvora od 45 godina.

Izvršna direktorica Fondacije "Udružene žene" Banja Luka Gorica Ivić upozorila je da femicid nije izoliran čin, nego najteži oblik rodno uvjetovanog nasilja koji proizlazi iz duboko ukorijenjenih nejednakosti i neravnopravnih odnosa moći između muškaraca i žena.

Zbog toga, kako je istaknula, postupak ne smije biti usmjeren samo na čin ubojstva, nego mora obuhvatiti ranije nasilje, prijetnje, kontrolu, diskriminaciju, odnos optuženog i žrtve te sve druge okolnosti koje bi mogle upućivati na rodno uvjetovanu prirodu djela.

"Femicid najčešće nije iznenadan događaj, nego krajnji rezultat eskalacije nasilja, kontrole i nekažnjavanja ranijih oblika zlostavljanja", kazala je Ivić.

Navela je da kazna ima i preventivnu ulogu te da ishod postupka može poslati poruku da će počinitelji biti kažnjeni, ali i pridonijeti povjerenju građana u pravosudni sustav.

Rast prijava nasilja

Prema podatcima Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH, koje je dostavila Fondacija "Udružene žene", tijekom 2025. godine u BiH su evidentirane 3.397 prijave kaznenog djela nasilja u obitelji, u odnosu na 2.912 prijava godinu ranije.

U Federaciji BiH broj prijava povećan je s 1.741 u 2024. na 2.297 u 2025. godini. Tijekom prošle godine u Federaciji je doneseno 190 osuđujućih presuda sa zatvorskom kaznom, 19 presuda kojima je izrečena novčana kazna i 361 uvjetna osuda.

Ivić je upozorila da se država ne može zaustaviti na donošenju novih kaznenopravnih odredbi, nego mora djelovati u skladu s načelom dužne pažnje i poduzeti sve razumne i dostupne mjere kako bi spriječila nasilje i zaštitila žene.

To podrazumijeva kvalitetnu procjenu rizika, brzu razmjenu informacija između policije, tužiteljstava, sudova i centara za socijalni rad, žurno izricanje i nadzor zaštitnih mjera te dostupnu pravnu, psihološku i ekonomsku potporu ženama izloženima nasilju.

Spahić-Šiljak upozorila je da u slučajevima nasilja često ne zakaže samo jedna institucija, nego cijeli lanac zaštite.

"Policija možda evidentira incident kao svađu, centar za socijalni rad nema potpunu informaciju o ranijim prijavama, tužiteljstvo ne procijeni dovoljno ozbiljno opasnost, a sud izrekne mjeru čija se provedba poslije ne nadzire. Kada svaka institucija vidi samo mali dio slučaja, gubi se ukupna slika eskalacije nasilja", kazala je.

Prijetnje smrću, uhođenje, opsesivna kontrola, kršenje zabrane približavanja, pristup oružju, izolacija žrtve i nasilje nakon prekida veze moraju se, prema njezinim riječima, tretirati kao ozbiljni sigurnosni znakovi.

Sugovornice Fene smatraju da sustav ne smije teret zaštite prebacivati na ženu tako što će se od nje očekivati da promijeni broj telefona, adresu, posao, svakodnevne navike ili mjesto stanovanja, dok se ponašanje nasilnika nedovoljno ograničava.

Suglasne su da zakon predstavlja nužan, ali nedovoljan korak te da borba protiv femicida počinje mnogo prije sudskog postupka – prepoznavanjem rizika, pravodobnom reakcijom institucija, zaštitom žena i promjenom društvenih stavova koji kontrolu, posesivnost i ljubomoru još prikazuju kao prihvatljive dijelove partnerskih odnosa.

"Zakon može i treba kazniti počinitelje, ali samo promjena društvenih stavova može smanjiti broj budućih počinitelja", zaključila je Spahić-Šiljak.