Što muči suce i tužitelje u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zajedničko koordinacijsko tijelo udruženja sudaca i tužitelja u BiH je na radionici o integritetu pravosuđa razmatralo značaj moralnih i stručnih kriterija za imenovanje i napredovanje u službi i utjecaj medijske slike o pravosuđu koja se reflektira na integritet.

Sudionici radionice su suglasni u nekoliko točki a prva od njih je da su moralne pretpostavke izuzetno važne za pravosudnu funkciju, ali da postojeći sustav izbora i imenovanja ne osigurava najoptimalniju provjeru ispunjenosti ovog kriterija, tako da je kriterij etičnosti nosioca pravosudne funkcije u postojećim okvirima neupotrebljiv.

Problematičan kriterij pripadnosti

''Sudionici su rekli kako je kriterij pripadnosti konstitutivnim narodima krajnje problematičan i da je zbog toga neophodno osigurati transparentan uvid u pristup ovom kriteriju tako što bi se prilikom objave natječaja za poziciju u pravosuđu navodilo iz kojeg će se konstitutivnog naroda birati kandidat ili tako što će se ova pripadnost potpuno zanemari u korist izbora najkvalitetnijeg kandidata'', navodi se u priopćenju.

Po njihovom mišljenju je neophodno održati na snazi sustav provjere prošlosti sudaca i tužitelja, a kao mjerodavan kriterij zbog toga što su u praksi izbora poznati slučajevi imenovanja sudaca i tužitelja koji su pravomoćno osuđeni za kazneno djelo kao što je, po ugledu na zemlje iz susjedstva, neophodno u proceduri izbora i imenovanja osigurati sigurnosne provjere za kandidate koji ostvare najveći broj bodova sa rang liste za poziciju u pravosuđu.

Opravdanost sudske suzdržanosti

''Neophodno je uspostaviti strateški pristup u odnosu sa medijima i javnošću budući  da on doprinosi transparentnosti koja je usmjerena na afirmiranje povjerenja javnosti u integritet pravosuđa, kao i zbog toga što je primjetno pojednostavljivanje složenih pravnih pitanja i sklonost senzacionalističkom izvještavanju o radu pravosuđa što opet doprinosi stvaranju negativne slike o njemu. Pojedinačni i izolirani primjeri nedoličnog i neprimjerenog ponašanja nositelja  pravosudnih funkcija osnova su za medijsko generiranje negativne slike u javnosti o sucima i tužiteljima koja utječe na negativnu percepciju pravosuđa i na dovođenje u sumnju integriteta cjelokupne pravosudne zajednice'', navode u priopćenju iz koordinacijskog tijela.

Smatraju i da je nephodno razmotriti opravdanost sudske suzdržanosti, koja u situaciji izrazito negativne javne percepcije stvara utisak da se iza nje krije neprofesionalnost, nestručnost i neodgovornost pravosuđa i da u tom smislu treba raditi na profiliranju proaktivnog utjecaja nositelja pravosudnih funkcija na javnoj distinkciji prema devijantnom ponašanju drugih kolega.

Iz koordinacijskog tijela također smatraju da je u medijskom tretmanu izabranih postupaka primjetan nedostatak stručnosti i informiranost o toku krivičnog postupka, o sadržaju strogo formalnih procesnih odredbi koje se odnose na zakonitost pribavljenih dokaza i o mogućnosti njihovog korištenja u krivičnom postupku, uz šture informacije i zakašnjele reakcije pravosudnih organa.