UVOD

Zaštita ljudi i materijalnih dobara Opći je interes Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), svih županija/kantona, općina i gradova, te je oblik zaštite civilnog stanovništva i njegovih prava na život, zdravlje i imovinu, kao i zaštitu javnih dobara (državna imovina).

Pročitajte još

Nepodnošljiva lakoća ignoriranja opasnosti…

Ovim uratkom nastojimo posvijestiti stanovništvu značaj i sadržaj funkcioniranja ove organizacije u društvu. Isto tako, namjera nam je razjasniti brojne nepoznanice koje su prisutne (ne samo na području HNŽ), već i šire. One se kreću od nekadašnjih (ustaljenih) stereotipa kako je civilna zaštita (CZ) „društveni balast“, koristan samo za podjelu rane i vode, za kopanje po ruševinama i pokapanje mrtvih…“.

Ovim malim serijalom na temu „zaštita i spašavanje“ namijenjenim široj javnosti (ali i onoj stručnoj) želimo probuditi uspavanu svijest nositelja funkcije CZ na svim razinama vlasti u FBiH.

Isto tako, želimo probuditi uspavanu  javnost i podsjetiti ju, ne samo na obveze već i na brojna prava u pogledu zaštite života i zdravlja te imovine: osobne i zajedničke(kolektivne).

Očekujemo pozitivan odjek i čak interakciju građana putem koje će se skinuti veo tajnosti sa nadležnosti i obveza državnih organa vlasti (od općine/grada, županije do Federacije BiH). također, serijal će biti tematiziran i građani će moći dostavljati svoja mišljenja, zapažanja, probleme i prijedloge ali i biti nositelji prava i obveza što proistječu iz Općeg interesa.

Ponukani brojnim događanjima koja su rezultirala strašnim gubicima ljudskih života i neprocjenjivim i nenadoknadivim štetama nastalim na materijalnim dobrima – okolišu, odlučili smo se krenuti u istraživanje najvažnijih uzroka, nastalih posljedica i eventualnih krivaca za to.

Naš istraživački tim, angažirao je i konzultirao stručne ljude iz ove oblasti koji su pristali govoriti za naš portal, a svako spominjanje nadležnosti, obveza i prava organa vlasti i pojedinaca nositelja funkcija, crpili smo iz odredaba važećih zakona i brojnih podzakonskih i provedbenih propisa.

Cilj nam je, uz ostalo, i pojmovno ujednačiti medijsku i govornu scenu na kojoj se prepliću brojni proizvoljni nazivi i definicije. Tako imamo brojna nejasna (proizvoljna, privatna) tumačenja značenja: Zaštita i spašavanje; prirodne nepogode i druge nesreće; subjekti/nositelji zaštite i spašavanja; nadležnosti, prava i obveze; Civilna zaštita.

I

Izdvajanjem civilne zaštite iz Federalnog ministarstva obrane (gdje je od 1996.godine prema Zakonu o obrani[1] pa sve do lipnja 2000.godine egzistirala kao organizacijska jedinica Ministarstva pod nazivom: Stožer/štab civilne zaštite), osnovana je samostalna - Federalna uprava civilne zaštite.[2] Usporedno su se odvijale aktivnosti oko formiranja samostalnih organa CZ na razini županija i općina, na vrlo šarolikoj legislativnoj podlozi.

Nešto kasnije, u posebnim okolnostima, donesen je i zakon (lex specijalis), kojim je okomito: odozgo na dolje, uspostavljen (sustav zaštite i spašavanja), tj. najširi oblik izvršenja funkcije zaštite civilnog stanovništva i materijalnih dobara na području Federacije BiH, u koji su uključeni svi segmenti društva (građani, organi vlasti, gospodarski subjekti, pravne osobe, itd.).

U svojim izlaganjima, konzultirani stručnjaci su se vodili tračnicama koje su označene osnovnim materijalnim propisom, a to je Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji BiH[3], te drugim federalnim zakonima, podzakonskim i provedbenim propisima. Jednako tako, Federalnim zakonom uređene su nadležnosti i obveze federalnih organa i institucija u pogledu nadležnosti, prava i obveza nižih razina vlasti: županija, općina/grad (ali samo okvirno, i to na zajedničkim temeljnim načelima).

Za sve niže razine vlasti županija/kanton, općina/grad propisana je obveza donošenja odgovarajućeg vlastitog propisa (Zakon, Odluka), kojim će detaljno utvrditi nositelje određenih nadležnosti, ovlasti, prava i obveza. Od osnutka Županijske uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo (u daljnjem tekstu: Uprava CZiV) do dana pisanja ovoga teksta, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: Vlada HNŽ-a) nije izgradila sve planirane strukture u okviru organizacije sustava zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na svome području, koja bi mogla funkcionirati (bilo samostalno ili) kao dio sustava zaštite i spašavanja unutar Federacije Bosne i Hercegovine.

Vlada HNŽ-a treba žurno analizirati i sagledati stanje u ovoj vrlo bitnoj oblasti, te čim prije zatražit izradu i primjenu Pravilnika o ustroju Uprave CZiV – usklađenog sa zakonima i propisima na snazi, kako glede razvrstavanja poslova osnovne i pomoćne djelatnosti i glede ukidanja dosadašnjeg dualizma u rukovođenju, kako bi se uspostavila predviđena struktura, te donekle sustigli propušteni rokovi i izvršile obveze prema stanovništvu u pogledu izgradnje sustava zaštite i spašavanja ljudi i njihove imovine.

Kako je poznato (iz temeljnih načela) federalnog zakona, na čelu ŽU CZiV ne može biti „stranačka-politička“ osoba, s jedne strane i Uprava u svome sastavu mora imati Inspektorat CZ (koji će, među ostalim, nadzirati i implementaciju zakona i propisa te izradu nedostajućih planskih dokumenata, ali i plansko, namjensko trošenje novca za zaštitu i spašavanje;

Trenutačna situacija je neodrživa jer, iako su propisane i na snazi sve potrebne organizacijske i financijske pretpostavke za uspostavu sustava zaštite i spašavanja, taj propisani sustav u HNŽ-u nije uspostavljen te ne može biti stavljen u službu zaštite stanovnika i njihove imovine. S druge strane svakodnevno smo svjedoci stradanja ljudi i imovine u bližem i širem okruženju, pa je pitanje dana kada će se područje HNŽ-a ponovno suočiti (!) sa sličnim situacijama (kao u Jablanici). Na koncu, osvrnimo se na činjenice:

(1) Da je temeljni zakon o zaštiti i spašavanju stupio na snagu 08.08.2003.godine[4], i da je

(2) Da je HNŽ-K 26.listopada 2006.godine, donijela svoj Zakon o nadležnostima županijskih tijela vlasti HNŽ u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.[5]

Zato treba postaviti mnogo otvorenih pitanja za vlasti u Gradu Mostaru i HNŽ-u:

1. Zašto nisu, na zakonom propisani način, osnovani organizacijski oblici organa civilne zaštite (u općinama i gradu: samostalne službe za upravu i adekvatno popunjene – stručnim kadrovima kao što su i ostale općinske/gradske službe;
2. Tko je onda, za općinsku/gradsku Službu za CZ i vatrogastvo, izradio (visoko sofisticirane planske – analitičke, informacijsko-dokumentacijski, studijske dokumente kojima se ponosno „maše“ pred javnošću, a u prirodnoj nesreći, njihova upotrebna vrijednost je nula;
3. Kako se onda može očekivati da jedinica lokalne samouprave (JLS) ponudi istinski servis svojim građanima u oblasti zaštite i spašavanja od svih prirodnih i drugih nesreća, i to: u čak tri faze: preventivna, operativna i kurativna !? kada se traži rad na bazi stručnih teorijskih i stručnih operativnih znanja, ako te poslove rade „podobni“, to nije moguće i zato imamo porazno stanje zaštite i spašavanja na razini JLS-e, neznanje i nestručnost ne može pokriti nikakva politička pripadnost;
4. Poslovi civilne zaštite nisu samo puki izlasci na teren za slikanje i konstatacije: kako „ovi/oni s više razine vlasti ne šalju nam pomoć u ljudstvu i MTS u fazi spašavanja; ne daju nam sredstva: materijalna i financijska u fazi saniranja posljedica i sl.;
5. Gdje su planovi: iz kojih se vidi (i po njima se postupa), kojim će snagama i materijalnim resursima (općina/grad) odgovoriti i najmanjoj prirodnoj ili nekoj drugoj nesreći;
6. Koliko je potencijalnih – latentnih opasnosti na području JLS i HNŽ, a nije proučeno niti procijenjeno, kao što nisu bili procijenili ni kamenolom „Granit“ (a prije toga kamenolom Bijela“, zatim deponije otpada (sanitarne i divlje), vodocrpilišta i sl.). Je li netko, iz Civilne zaštite HNŽ-a, Grada Mostara i šire, ali i zaštite okoliša), obilazeći područje svoje nadležnosti, procijenio ugrozu po ljude i materijalna dobra koja bi mogla doći od deponija boksitnog „crvenog mulja“ u Dobrom Selu, zatim brojnih caverni – bivšeg Rudnika Mostar i sl.;
7. Tko zna kakva je zaštitna „moć“ hidroelektrana na Neretvi: Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar I, Mostarsko blato, sve do reverzibilne HE Čapljina (u usporavanju ili zaustavljanju plavnog vala), u slučaju popuštanja ili pucanja neke od njih –tko je izradio Studiju… po etapama – tko je upoznao stanovništvo, jesu li pripremljeni planovi u slučaju „ako…“;

Očito nije nitko, a morao je, jer zato je dobro plaćen !

8. Tko je izradio Studiju o seizmičnoj ugroženost/otpornosti građevinskih i drugih objekata na području JLS, što kažu procjene ugroženosti: što bi se desilo u slučaju potresa X° po Richteru, koliko bi ljudi bilo ugroženo; koliko bi objekata (i u kojim kvartovima), izdržalo; koliko bi ljudi i životinja, potencijalno(?) poginulo, ostalo zatrpano i koji kapaciteti trebaju za uspješno spašavanje, evakuaciju, medicinsku skrb i zbrinjavanje pogođenih;
9. Tko je i koliko planova obuke i osposobljavanja (stanovništva i dr. subjekata) izveo u dosadašnjem postojanju struktura CZ, a morali su to raditi na dvogodišnjoj razini;
10. Gdje su stožeri CZ općina/grada u operativnoj funkciji rukovođenja akcijama po svim pitanjima zaštite i spašavanja (nema ih nigdje), gdje su njihovi planovi postupanja i gdje su im resursi, za situacije koje su procjenjivali, jesu li to unijeli u plan zaštite i spašavanja;

Napokon: Tko će u HNŽ-u primiti onaj „javni šamar“ kojega su mediji objavili kako Federalni stožer CZ nalaže (zapovijeda) nedoraslim i nestručnim županijskim i općinskim stožerima civilne zaštite „da provedu evakuaciju svoga stanovništva“ prema „svojoj zakonskoj i planskoj obvezi“ prema „svojim planovima evakuacije“, kojih nemaju !;

O tomu kako se provode zakon i propisi svjedoči Odluka (Vlade HNŽ), „o formiranju stožera za procjenu šteta…Zakonom i uredbom je već propisano da se za te namjene osniva stručno povjerenstvo a ne Stožer ! Narod kaže: „…sila Boga ne moli…“, pa se treba povinovati;

Hoće li se u svemu ovome naći dodatni povod (opravdanje), ŽU CZiV za nabavu autobusa, jer ako se već ne mogu kupiti Air Tractori za gašenje požara iz zraka, „dobro bi došao i posao s autobusima“;

11. Jesu li zakonom propisane strukture civilne zaštite vlastima u općinama i gradovima –trošak koji se ne isplati, pa vlasti ne uspostavljaju propisane strukture, ne obučavaju ih i ne uvježbavaju, nadaju se: „valjda neće nas“ ?;
12. Kako je moguće da vlasti HNŽ ni poslije 21 godinu nisu potpuno implementirale federalni zakon, dok svoj, županijski zakon, ne poštuju i ne provode nikako;
13. Unatoč tomu, općine/grad „vrlo stručno“ provode tendere i nabavljaju sve, samo ne ono što bi trebali;
14. Jesu li ta trošenja u skladu sa zakonom i drugim propisima, tko je to i kada utvrdio, s obzirom da je inspekcijski stručni i upravni nadzor (ne)namjerno „isključen“ ?
15. U koje se svrhe troše sredstva (osim proračunskih), namijenjena za zaštitu i spašavanje tj. poseban porez za zaštitu i spašavanje u visini 0,5% ?, o tome više u sljedećem nastavku.

Nastavlja se…

U sljedećem nastavku: SUSTAV ZAŠTITE I SPAŠAVANJA