SBB uskoro napušta vladajuću koaliciju?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U sarajevskim političkim kuloarima sve se glasnije govori da će Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića uskoro i službeno napustiti vladajuću koaliciju. Radončić i njegov SBB navodno će pokušati u slijedećih nekoliko tjedana ishoditi još neka imenovanja i zapošljavanja, a nakon toga će službeno objaviti kraj koalicije.

U sarajevskim političkim kuloarima sve se glasnije govori da će Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića uskoro i službeno napustiti vladajuću koaliciju nadajući se da će na taj način vratiti povjerenje birača budući da je ta stranka na prošlim lokalnim izborima dobila čak 70 posto glasova manje nego dvije godine ranije.

Kako otkrivaju izvori iz HDZ-a BiH, navodno je Radončić s tom namjerom već upoznao drugog koalicijskog partnera Dragana Čovića tražeći od njega da spriječi, nakon njegovog napuštanje koalicije, moguću smjenu kadrova SBB iz federalne vlasti i ostalih institucija u kojima je SBB dobio značajne pozicije.

Radončić i njegov SBB, tvrdi izvor Dnevnog lista, pokušat će u slijedećih nekoliko tjedana ishoditi još neka imenovanja i zapošljavanja, a nakon toga će službeno objaviti kraj koalicije. Međutim, Radončićevi ministri ostat će u vlasti i na pozicijama kako bi ova stranka mogla u slijedeće dvije godine istodobno obnašati vlast, a u javnom diskursu djelovati kao oporba.

Sam Radončić nedavno je objavio da SBB „napušta koaliciju ukoliko do proljeća ne započnu veliki infrastrukturni projekti“.

Par tjedana ranije sam je sebe nazvao „mečkom koju SDA voda po vašarima“, a „velika bošnjačka koalicija“ od prije godinu dana prometnula se u „koaliciju iz nužde“ kako lider SBB-a odnedavno zove svoj savez sa SDA.

U medijima u kojima Radončić ima značajan utjecaj ovih je dana objavljen niz tekstova u kojima se kritizira SDA i njihovi kadrovi, a sam Radončić je u kuloarima počeo otvoreno govoriti da mu je sudski proces „montirao“ osobno Bakir Izetebegović.

Lakše pred sud iz oporbe

Pojedini ljudi oko Radončića misle da bi se pravosudni organi prije godinu dana teže odlučili za prisluškivanje, uhićenje i procesuiranje Radončića da je njegova stranka ostala u oporbi.

Kako je sve bliže i dovršetak istrage oko ubojstva Ramiza Delalića-Ćele, Radončić vjeruje da bi ga u toj situaciji bolje zaštitio oporbeni status, jer bi mogao kazati da mu je slučaj montiran zbog toga što je napustio koaliciju sa SDA odnosno zato što kritizira vlast.

Podsjetimo da je zamjenik glavnog tužitelja Božo Mihajlović, tijekom procesa protiv Radončića zbog ometanja rada pravosuđa, u više navrata izjavio kako je Radončić jedan od osumnjičenika za naručivanje Ćelinog ubojstva.

Iz državnog Tužiteljstva nedavno je priopćeno kako se ova istraga privodi kraju te da se očekuje skoro podizanje optužnice.

Radončić i SBB vjerojatno će pokušati sklopiti savezništvo sa SDP-om i DF-om, a izjave pojedinih čelnika lijevo orijentiranih stranaka kako im je namjera osim ljevice u svoj blok okupiti i stranke centra, mnogi su u Radončićevom SBB-u shvatili kao otvoreni poziv za novu promjenu strane u federalnoj političkoj areni.

Zastupnici ljevice – laka roba

Međutim, SDA kao jedna od najpostojanijih stranaka u BiH, koja je u kratkoj povijesti bosansko-hercegovačkoga višestranačja svega dvadesetak mjeseci bila u oporbi, sigurno ne promatra pasivno cijelu situaciju.

Poznato je da SDA u svojim redovima ima tzv. majstore za okupljanje (pa makar i minimalne) većine za provedbu svojih odluka i politika. Sposobnost SDA da poraz pretvori u pobjedu demonstrirana je i tijekom izbora za gradonačelnika Sarajeva gdje je još jednom potvrđeno da su mnoge osobe koje nastupaju u ime ljevice ili budu izabrane u ime ljevice ništa drugo nego „laka roba“.

SDA je u Sarajevu uspjela na svoju stranu pridobiti više od deset vijećnika ljevice uglavnom DF-a, ali i ostalih lijevo orijentiranih stranaka te nakon osam godina posta izabrati svoga gradonačelnika (prethodni su bili iz SDP-a i SDU-a). Iz tog razloga ne treba sumnjati da će SDA spremno dočekati razlaz s Radončićem i pokušati formirati većinu i bez njega. Posebice na entiteskoj razini gdje je najviše i novca i moći.

U tu svrhu SDA će vjerojatno aktivirati koaliciju sa SBiH, A – SDA i BPS-om, te pokušati okupiti prebjege iz drugih stranaka.Bez obzira na ove činjenice, kao i vjerojatnost da će SDA i bez SBB-a imati većinu, jasno je da će se permanentna kriza u Federaciji BiH i nestabilnost, a koja je započela u ljeto 2012. godine čuvenim Lagumdžijinim propalim projektom rekonstrukcije tadašnje federalne vlasti, nastaviti sve do idućih općih izbora 2018. godine.

Hokejaške promjene koalicija u Federaciji

Vladajuće koalicije u Federaciji BiH po učestalosti, broju aktera koji se mijenjaju u jednom navratu najviše nalikuju na hokejaške. Ovakvu filozofiju izmjena koalicijskih partnera promovirao je SDP dok je njime suvereno upravljao Zlatko Lagumdžija, ali i danas je ostao glavna značajka vlasti.

Najprije je 2010. godine formirana koalicija SDP-SDA-NSRZB, HSP BiH. Potom je, 2012. godine SDP odlučio „izbaciti“ tri partnera iz svog saveza, a prigrliti novi trojac. Iz vlasti je Lagumdžija pokušao „izgurati“ SDA, NS RZB i HSP, a na njihovo mjesto dovesti SBB, HDZ BiH i HDZ 90. Taj je pokušaj propao, a nakon izbora 2014. godine formira se vlast SDA-DF-HDZ BiH. DF ubrzo napušta koaliciju i SDA ga zamjenjuje s čak tri stranke SBiH, A-SDA, BPS, a u pričuvi je čekala i Naša stranka kao četvrti partner koji će uletjeti kada treba dvojcu SDA-HDZ BiH.

To se i dogodilo prilikom izglasavanja Zakona o radu kada je jedan zastupnik SDA, Rasim Omerović, odbio podržati zakon, ali na njegovo je mjesto „uskočio“ Denis Gratz iz Naše stranke i osigurao potrebnu većinu za usvajanje zakonskog prijedloga. No, ni ta koalicija nije dugo potrajala, pa su BPS, SBiH, A-SDA pa Naša stranka zamijenjeni SBB-om. Premda na klimavim nogama koalicija SDA-SBB- HDZ BiH traje već više od godinu dana.