Na održanoj izvještajnoj sjednici 30. travnja, Skupštine Saveza udruženja umirovljenika u Federaciji BiH, Upravni odbor podnio je izvještaj što je uradio u 2024. godini po tri životna pitanja umirovljenika i to: rastu mirovine, funkcioniranju zdravstvene zaštite i socijalnog zbrinjavanja, navodi se u saopćenju Udruženja, prenosi Avaz.
U 2024. godini mirovine su redovnim usklađivanjem uvećane za 6,55 posto. Tako je najniža mirovina iznosila 573 KM koju je primalo 46 posto od ukupnog broja umirovljenika, prosječna samostalna je iznosila 725 KM i prosječna samostalna starosna 803 KM.
Enorman rast cijena osnovnih životnih namirnica i lijekova za koje se troši najveći dio mirovina, može se zaključiti da su ovi iznosi nedostatni za život dostojan čovjeka. Umirovljenici tvrde da ako nemaju srodnika i koji su u stanju pomoći im, ne bi dostojno živjeli, već preživljavali.
Upravni odbor je na početku godine podnio inicijativu za izmjene i dopune Zakona o MIO s ciljem da se izmjene parametri i uvjeti za redovno i izvanredno usklađivanje mirovina, koju je Vlada Federacije usvojila tek u drugoj polovini rujna i formirala radnu grupu da pripremi izmjene i dopune Zakona o MIO.
Do današnjeg dana Vlada Federacije nije dostavila u Parlament prijedlog izmjena Zakona. Tako smo dočekali i ovogodišnje redovno usklađivanje s neizmijenjenim Zakonom, koje iznosi svega 4,49 posto.
"Za utjehu imamo obećanje Vlade Federacije da je planirala u drugoj polovini godine 70.000.000 KM kao jednokratnu novčanu pomoć dodijeliti umirovljenicima na način kako to predloži Savez umirovljenika", naveli su u pri
Prosječna samostalna mirovina iznosi nepunih 49 posto prosječne plaće u Federaciji BiH, što je nedopustivo. Revolt i nezadovoljstvo umirovljenika prijeti da izmakne kontroli. Upravni odbor je u rujnu prošle godine donio odluku o organiziranju mirnih i masovnih protesta.
Nakon sastanka s Vladom Federacije i usvojenog zaključka da će se raditi na izmjenama i dopunama Zakona o MIO, prolongiran je datum održavanja istih , dajući šansu Vladi da pripremi izmjene i dopune Zakona o MIO. Zaključak nije realiziran i nama ništa drugo ne preostaje.
Socijalna zaštita veoma je bitna za umirovljenu populaciju , jer je značajan broj umirovljenika u stanju socijalne potrebe. Aktivisti Saveza i pored najbolje volje nisu u stanju bez socijalne karte građana odrediti kome konzumenti njenih uoženije zdravstvene preglede i operativne zahvate, ne važenjem zdravstvene knjižice na cijelom teritoriju Federacije BiH i u privatnim zdravstvenim ustanovama.
Kada je u pitanju zdravstvena zaštita, umirovljenici kao najveći je prioritetno potrebna pomoć. Pitamo se kakva je mudrost na današnjem nivou razvoja informatičkih sredstava osmisliti, prepisati od drugih ili kupiti program i izraditi socijalnu kartu građana. Na osnovu iste se planiraju projekti, budžeti i socijalna davanja.
