Reforma FBiH DA, treći entitet NE!

Ovaj tjedan politička i diplomatska ofenziva u našoj zemlji je na vrhuncu. Uoči sastanka čelnika šest političkih stranaka, koji je najavljen za četvrtak, diplomati, prije svega zemalja SAD-a i EU-a, kao i OHR-a upozoravaju da je došao kritični trenutak za formiranje Vijeća ministara BiH.

Veleposlanik SAD-a u BiH Patrick Moon te veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj James Foley sastali su se jučer u Mostaru s predstavnicima hrvatskih političkih stranaka i tom prigodom su dali intervju za Dnevni list.

-To je važan sastanak i vrlo je važno da politički čelnici postignu konačan dogovor o formiranju vlasti. U Brčkom su bili jako blizu dogovora i nakon toga su imali niz neformalnih diskusija po pitanjima oko kojih nije tada bilo dogovora. Smatramo da je sada vrijeme da formiramo Vijeće ministara i da ta vlada bude funkcionalna, istaknuo je veleposlanik Moon dodavši kako je vrlo važno i da se postignu dogovori o preostalim pitanjima, prije svega onima koji će BiH odvesti dalje na putu prema EU-u i NATO-u, odnosno državnoj imovini, popisu stanovništva i presudi u predmetu “Sejdić-Finci”.

- Vjerujemo u političke čelnike da će postići konsenzuse i to biti moguće ostvariti prije ministarskih sastanaka u EU-u i NATO-u u prosincu.

Reforma FBiH, ali i Daytona

Veleposlanik SAD-a je istaknuo kako se na sastancima razgovaralo o reformi Ustava FBiH pri čemu su se usredotočili na “ukidanje viška institucija, da se vlast učini učinkovitijom i jeftinijom i da se riješe pitanja koja tište Hrvate, da se Hrvati osjećaju komotnije živeći u FBiH, a sve to kako bi se svim građanima FBiH život učinio lagodnijim.”

- Svaki bošnjački i svaki hrvatski politički lider s kojima sam razgovarao je snažno podržao reformu FBiH. Nadamo se da će se javna debata o ovome nastaviti i da će se predstaviti nove ideje. Postoje različiti stavovi i te ideje se trebaju iznijeti na stol kako bi javnost mogla iznijeti svoje stavove. To bi se moglo raditi paralelno s nastojanjima EU-a u kojem će se tražiti promjene Daytonskog sporazuma, istaknuo je veleposlanik Moon.

Postoje li jamstva da reforme Ustava FBiH neće biti na štetu Hrvata, jer su se sve dosadašnje pokazale takvima?

- Da! Zato što se sve reforme Ustava, ako ih bude, moraju dogovoriti između predstavnika stranaka u FBiH. Svi čelnici bošnjačkih stranaka jako dobro razumiju potrebe i aspiracije Hrvata u BiH. Svi oni su mi jasno rekli kako podržavaju reforme Ustava FBiH. Jasno da imaju različite stavove kako to napraviti, ali mora postojati spremnost na dijalog i kompromis.

SAD je podržao sve procese oko dosadašnjeg formiranja vlasti u BiH, posebno u FBiH. Na koji način sad izići iz političke blokade, prvenstveno zbog odnosa stranaka platforme i dvaju HDZ-ova?

- SAD je podržao rezultate izbora jer su provedeni prema ustavima i zakonima, i kada je riječ o izboru gospodina Željka Komšića i kada je riječ o formiranju Vlade FBiH. Jasno je ono što brine hrvatski narod i dva HDZ-a, kao i pozivi za promjenu Izbornog zakona BiH. Očekujem da će se bilo kakva reforma Ustava FBiH također baviti i rješavanjem ovih pitanja. Ne zauzimamo stranu u ovom procesu niti imamo neko mišljenje o tome, ali očekujemo da hrvatski političari i hrvatski narod zagovaraju i dobiju reforme koje će zadovoljiti njihove potrebe. Bošnjački politički čelnici razumiju ono što brine Hrvate u BiH i izrazili su spremnost za rješavanjem ovih pitanja. Očekujemo dijalog između stranaka i građana. Podržavamo svako rješenje koje bi proizašlo iz takvog dijaloga.

Koja su očekivanja SAD-a od reforme FBiH i imate li ikakav konkretan prijedlog?

- Bit ću vrlo jasan. SAD nema nikakav konkretan prijedlog. Brojna su rješenja reforme Ustava FBiH. Politički čelnici u FBiH moraju zajedno sjesti i doći do rješenja. Oni su ti koji moraju pokrenuti dijalog i postići kompromis. Ustvari, problemi u FBiH su jasni svima. Željeli bismo vidjeti javnu debatu, da svoje ideje iznesu svi, i predstavnici nevladinog sektora, građani… Da se počne razgovarati o tome.

Je li moguć teritorijalni preustroj BiH tako da Hrvati dobiju svoju teritorijalnu jedinicu, odnosno entitet, a što zagovaraju hrvatski politički čelnici?

-Ne! Stav SAD-a je da bi to bio korak unazad. Od početka smo jasni po tom pitanju i to sam više puta govorio. SAD smatra da postoje brojna rješenja kad je riječ o reformi Ustava FBiH kojima bi se zaštitila prava Hrvata u FBiH. Vrijeme je da se ide unaprijed, a ne unatrag!

Nakon ovih sastanaka, imate li jamstva da će se Vijeće ministara BiH uskoro formirati državna vlast? Prošlo je 407 dana.

-U BiH je jako teško dobiti jamstva od političara. Nakon Brčkog, održali su brojne neformalne sastanke po pitanjima oko kojih se nisu mogli tada dogovoriti. Dogovorili su se da bi bilo besmisleno ponovno se sastajati prije nego se dogovore oko tih pitanja. Očekujemo dogovor u četvrtak. Oni ne bi sazvali sastanak da nisu spremni formirati vlast. Taj sastanak je kritičan za cijeli proces, kao i napredak po pitanju vojne imovine, popisa stanovništva i presude u predmetu 'Sejdić-Finci'.

Dolaskom gospodina Petera Sorensena na čelo Izaslanstva EU-a u BiH, je li palica definitivno prepuštena EU-u ili će SAD zadržati utjecaj preko Ureda visokog predstavnika? Što će se odgoditi s Vijećem za provedbu mira i tko će financirati OHR?

-Mislim da nemamo pitanje liderstva u BiH, sve organizacije djeluju kao partneri. Vrlo blisko surađujemo s Izaslanstvom EU-a i gospodinom Sorensenom i njihovi ciljevi su i naši ciljevi. Surađujemo, razmjenjujemo informacije na dnevnoj bazi, i SAD podržava postizanje tih ciljeva, kako bi BiH napredovala prema EU-u. Jednako tako, OHR i Izaslanstvo EU-a u BiH blisko surađuju. Jasno je kako smo u razdoblju tranzicije, da osoblje koje je radilo za gospodina Valentina Inzka prelazi i radi za specijalnog predstavnika EU-a. I sve to rade u suradnji. Očekujemo da će OHR nastaviti postojati u jednom određenom vremenu tranzicije. Svi se slažu da se OHR treba zatvoriti u određenom, prikladnom trenutku kad se ispuni njegova misija. Teško je predvidjeti kad će se to dogoditi, ali sigurno je kako je OHR počeo razdoblje tranzicije.

Napad u Bugojnu je najveći nakon napada u Mostaru 1997. Sada imamo i napad na Veleposlanstvo SAD-a. Jeste li zadovoljni reakcijom bh. agencija za provedbu mira?

- Teroristički napadi se, nažalost, mogu dogoditi bilo gdje u svijetu. SAD radi sa svim zemljama, uključujući i BiH, na razmjeni informacija i izgradnji kapaciteta u borbi protiv terorizma. Agencije za provođenje mira u BiH rade dobar posao u toj borbi. Prema informacijama koje imamo, napad na naše Veleposlanstvo je bio napad pojedinca. Reakcija nadležnih je uslijedila zaista odmah nakon toga i cijela istraga je provedena na zaista profesionalan način. Slijedili su sve tragove. Mi smo zadovoljni reakcijom odmah nakon napada. Baš kao što smo i mi naučili lekcije iz toga, nadamo se i da će agencije i za provedbu zakona učiniti istu stvar. Ovo je dobra prilika da se dublje pogleda u to pitanje i da se sagleda koordinacija i razmjena informacija, ali i da se pogledaju i promijene antiteroristički zakoni u BiH, vide mogući nedostaci i eventualno donesu novi.

Kako komentirate napade gospodina Milorada Dodika, ali i političara iz FBiH, na Sud i Tužiteljstvo BiH budući da ove institucije procesuiraju te predmete, posebno ako znamo kakav je njihov stav prema vehabijskom pokretu?

- Što se tiče predsjednika RS-a Milorada Dodika i njegovih inicijativa da se nadležnosti s državne pravosudne razine prenesu na entitetsku, znamo kako je SAD snažno protiv, protiv smo referenduma i smatramo takve aktivnosti antidaytonskim i pogrešnim korakom za budućnost BiH. To smo rekli tada i to mislimo i sad. Važno je da je pod pokroviteljstvom EU-a sad započeo strukturalni dijalog o reformi pravosuđa i to se dokazalo kao jedan jako koristan proces. Prošlotjedni sastanak u Sarajevu pokazuje da je to bio konstruktivan sastanak i očekujemo da će se taj proces nastaviti.