Pregled stanja u Afganistanu

Tisuće pokušavaju ući na aerodrom, u Kabul stigao suosnivač talibana

Baradar je u Afganistan stigao prošli tjedan iz Katara, te je sletio u drugome najvećem gradu Kandaharu, duhovnoj kolijevci talibanskog pokreta. Nekoliko sati nakon njegova povratka, skupina je najavila da će njihova vladavina ovaj put biti "drukčija
Vijesti / Flash | 21. 08. 2021. u 10:54 Bljesak.info / HRT
Chaos Outside Kabul Airport With Afghanistan Evacuations Ongoing

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Oko zračne luke u Kabulu - i dalje su okupljene tisuće ljudi. U kaosu i s jednom željom - dospjeti na let iz zemlje.

I dok naoružani talibani ponavljaju da svima jamče sigurnost - nastavak evakuacije iz Afganistana - sve je neizvjesniji.

Suosnivač talibanskog pokreta Mula Abdul Gani Baradar stigao je u Kabul na razgovore o uspostavi nove "inkluzivne" vlade u Afganistanu, rekao je viši dužnosnik.

U glavnome gradu zadnjih dana viđen je i Halil Hakani - za SAD jedan od najtraženijih terorista za kojeg nudi 5 milijuna dolara.

Protalibanski društveni mediji javljaju o Hakanijevu susretu s Gulbudinom Hekmatjarom - bivšem žestokom suparniku za vrijeme brutalnog građanskog rata ranih 1990-ih, još uvijek utjecajnim u afganistanskoj politici.

Viši talibanski dužnosnik rekao je za AFP da će se Baradar sastati s "džihadističkim vođama i političarima radi uspostave inkluzivne vlade".

Baradar je u Afganistan stigao prošli tjedan iz Katara, te je sletio u drugome najvećem gradu Kandaharu, duhovnoj kolijevci talibanskog pokreta. Nekoliko sati nakon njegova povratka, skupina je najavila da će njihova vladavina ovaj put biti "drukčija".

Talibani su rekli da žele da njihova vlada ovaj put bude "uključiva", ali nisu iznosili puno detalja o tome koga će to uključiti.

Uhićen u Pakistanu 2010. Baradar je bio u zatočeništvu dok nakon pritisaka SAD-a nije oslobođen 2018. te premješten u Katar. Imenovan je čelnikom političkog ureda talibana u Dohi, gdje je nadzirao potpisivanje sporazuma koji je doveo do dogovora da se američke snage povuku i okončaju svoju 20-godišnju kampanju.

Obraćanje američkog predsjednika

U novom obraćanju vezanom za stanje u Afganistanu, američki predsjednik Joe Biden odbacio je kritike da je povlačenje SAD-a iz te države bilo kaotično.

Istaknuo je da su u posljednjih nekoliko dana napravljeni važni koraci, poput osiguravanja zračne luke i evakuacije velikog broja ljudi. Rekao je kako je riječ o opasnoj operaciji i da ne može obećati da u njoj neće biti gubitaka.

- U stalnom smo kontaktu s talibanima, radimo na osiguravanju sigurnog prolaska civila do zračne luke. Posebno smo usredotočeni na to da svaki Amerikanac koji želi otići, može doći do zračne luke. Ali kao vrhovni zapovjednik uvjeravam vas da ću mobilizirati sve potrebne resurse. Jasno smo dali do znanja talibanima da ćemo na svaki napad na naše snage ili prekid naših operacija brzo i snažno odgovoriti, poručio je američki predsjednik Joe Biden.

Grčka i zid

Grčka je dovršila gradnju zida dugog 40 kilometara na granici s Turskom zbog zabrinutosti da bi talibansko preuzimanje Afganistana moglo izazvati povećan priljev migranata u Europu.

Evakuirano 169 Amerikanca

Američka vojska u Afganistanu trima je helikopterima evakuirala 169 Amerikanca koji nisu mogli doći do zračne luke u Kabulu, objavio je Pentagon.

Tri helikoptera Chinook napustila su sigurnosni perimetar zračne luke kako bi iz hotela udaljenog dvjestotinjak metara evakuirali Amerikance, rekao je glasnogovornik John Kirby.


To je prvi put od početka krize da je američka vojska napustila sigurno okruženje i pritekla u pomoć ljudima koji žele napustiti Afganistan.

Skupina je inače namjeravala pješice do aerodroma, ali mu je pristup otežan zbog svjetine ispred njega.

- Nisu svi bili sigurni da se mogu probiti i zapovjednici na terenu odlučili su poslati helikoptere po njih, rekao je Kirby.

Američki vojnici, koji imaju potpunu kontrolu nad zračnom lukom, dosad je nisu napuštali kako bi izbjegli sukobe s talibanima, ponovnim vladarima Afganistana.

Burka je najmanji među našim problemima, kažu Afganistanke

Marinu Hajdari sustižu sjećanja iz djetinjstva. Jedno je vodi u 1997. kad su talibani prvi put vladali Afganistanom.

U to doba zastrašujuće pjesme treštale su iz zvučnika postavljenih na talibanske kamione koji su kružili ulicama. Čim su ih čuli, ljudi su se povlačili u domove.

Marina je jednom bila na putu prema bazaru, već daleko od kuće, kad se niotkuda pojavio talibanski borac i udario je bičem po licu jer nije nosila burku. Bilo joj 12 godina.

Danas joj je 37 i vrti glavom gledajući kako njezine mlađe rođakinje pokušavaju odjenuti bruku prvi put u životu.

- Ta stvar je vjerojatno najvidljiviji znak da su ponovo na vlasti, rekla je Marina telefonom agenciji dpa. U stvarnosti je burka najmanji od naših problema, kaže Marina sigurna da će se Afganistanke uskoro morati nositi s mnogo gorim.

Zapad se nakon američke invazije na Afganistan potrudio osnažiti prava žena u zemlji, ustanovivši brojne programe u gradovima i na selu. Na mnoge žene je to imalo velik utjecaj.

- Prvi sam put shvatila da su me cijeli život tretirali kao životinju, rekla je žena iz pokrajine Badahstan.

Ohrabrene time počele su tražiti više prava unutar obitelji, tražeći da ih se čuje, obrazuje, zaposli i da imaju pravo na sudjelovanje u politici.

Talibansko zauzimanje Kabula i de facto ponovno preuzimanje kontrole nad zemljom razoran je udarac ženskim pravima.

Aktivistica Raihana Asad ne vjeruje u talibanska obećanja da će poštivati prava žena "u okviru islamskog zakona".

- Neće javno pogubiti aktivistice ili žene poput mene. Jednostavno će nas progutati mrak, rekla je.

Kopirati
Drag cursor here to close