Privatni interesi jači od zakona

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Firme koje su u vlasništvu ili suvlasništvu bivših i aktualnih bh. dužnosnika su za pet godina kroz javne nabavke dobile poslove vrijedne najmanje 85 milijuna KM, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Dogradnju Doma zdravlja u Istočnom Novom Sarajevu radila je lokalna firma „Marvel“ koja je u vlasništvu Save Lalovića. Najveći dio novca dala je Općina u kojoj je Lalović skupštinski vijećnik ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je pokazalo da je on jedan od 22 aktualna i bivša dužnosnika iz Bosne i Hercegovine (BiH) čije firme sudjeluju u javnim nabavkama roba, usluga i radova. Firme koje su u njihovom vlasništvu i suvlasništvu zaključile su tijekom pet godina ugovore, vrijedne najmanje 85 milijuna KM.

Iako je riječ o poslovanju koje je ograničeno postojećim zakonima o sukobu interesa, ono se odvija neometano zbog zakonskih nejasnoća, neusklađenosti i poteškoća pri njihovom provođenju.

Dužnosnici iz Republike Srpske (RS) za koje se ustanovi da su u sukobu interesa imaju mogućnost da ga otklone bez izrečene kazne. Većinu dužnosnika na ostalim razinama vlasti uglavnom nitko ne provjerava zadnje dvije i po godine.

Prijenos ovlasti sa oca na kćerku

Lalovićeva firma „Marvel“ je u posljednjih pet godina zaključila ugovore o izvođenju javnih radova u vrijednosti najmanje 5,4 milijuna maraka, objavljeno je u Službenim novinama BiH.Među njima je i dogradnja Doma zdravlja u Istočnom Novom Sarajevu koja je koštala skoro 456.000 KM.

Najveći dio novca za izgradnju ove ustanove dala je općina u kojoj je Lalović vijećnik. Ugovore o izvođenju radova on je potpisao krajem 2014. i početkom 2015. godine s načelnikom Općine Ljubišom Ćosićem, stranačkim kolegom iz SNSD-a.

Ćosić je u razgovoru za CIN rekaoda za dodjelu poslani su bile presudne ove činjenice, već najniža cijena koju je Lalovićeva firma ponudila. Ipak, Ćosić priznajeda ponekad stranačkim kolegama daje informacije o planiranim natječajima i njihovoj vrijednosti.

''Ja svom stranačkom kolegi kažem, što je normalno, vidi,općina će raspisati javni natječaj. Vrijednost projekta je 150 tisuća, mi imamo u proračunu 130 i mi ćemo raspisati na 130 jer nas toliko proračun limitira. I ja mu kažem, naravno, vidi, ako imaš interesa, ti se prijavi. I on se prijavi.“

Načelnik kaže da je predložena cijena u većini slučajeva opredjeljujuća, ali da se može dogoditi da njegov kolega na natječaju ne ponudi najnižu cijenu.

Bez obzira na regularnost natječajne procedure, ovakvo poslovanje je u suprotnosti sa Zakonom o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS-a. Ovim zakonom je izabranim dužnosnicima zabranjeno da tijekom mandata i tri mjeseca poslije upravljaju poduzećima koja sa organima vlasti i općinama sklapaju poslove vrednije od 30.000 KM.

S obzirom da je Lalović ugovorio radove u 13 puta višoj vrijednosti od dozvoljene, novinar Kosta Petrušić je slučaj prijavio nadležnoj Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS-a.

Komisija je sredinom 2015. godine otvorila istragu, ali ju je i zatvorila tri mjeseca poslije jer je Laloviću tijekom ovog postupka vlasništvo i direktorske ovlasti u svom poduzeću prenio na kćerku.

U svom zaključku Komisija je navela da je Lalović na ovaj način prevenirao mogućnost činjenja sukoba interesa, što je i osnovna funkcija ovog zakona.

Petrušić se na odluku žalio, ali ona nije uvažena.

''Vidio sam da ne vrijedi neke stvari ganjati i gubiti živce. Zdrav razum mi povrijede tako neka glupa objašnjenja'', kaže Petrušić.

Lalović je rekao za CIN da prijenos upravljačkih prava nije samo formalnost.„Sutra ja napravim nešto nažao kćerki i ona kaže - ti se više ne pitaš.“

Nema sukoba kod privatnog interesa

Zaključak o nepostojanju sukoba interesa ili obustavljanju postupka Komisija je donijela i nakon istrage poslovanja firmi koje su u vlasništvu ili suvlasništvu još najmanje četverice narodnih zastupnika i općinskih vijećnika.

Za neke zastupnike nema problema u poslovanju sve dok u svojim firmama nisu direktori: vlasnika „Bisproma“ iz Prijedora Miladina Stanića iz Srpske demokratske stranke(SDS),vlasnika „Oktan prometa“ iz Bijeljine Vojina Mitrovića iz SNSD-a, vlasnika „Obuće“ iz ZvornikaVladimira Mijatovića iz Socijalističke partije (SP)i suvlasnika „RDS PROMA“ iz Mostara Ramiza Šemića iz Stranke demokratske akcije (SDA).

Prema podacima iz Službenih novina BiH, ove firme su za pet godina zaključile ugovore o javnoj nabavci u vrijednosti oko 864.000 KM.

Više od polovice tog iznosa zaključila je firma „RDS PROM“ čiji je suvlasnik Ramiz Šemić ujedino i vijećnik Skupštine Općine Istočni Mostar. Šemić je rekao za CIN da je njegova supruga osnivač poduzeća i da u poslovanju ne pomaže njegova javna funkcija ili politička pripadnost:

''Da ja bogdo imam tu štelu, ne bi morao raditi i ne bi se svako jutro budio u tri sata.“

Predsjednica Komisija Obrenka Slijepčević objasnila je da nema zakonskih prepreka za poslovanje privatnih firmi u kojoj su funkcioneri osnivači, vlasnici ili suvlasnici. Tada se gleda da li je dužnosnik možda glasao za dodjelu posla firmi s kojom je interesno povezan.

S obzirom da o javnim nabavkama uglavnom odlučuju komisije u ustanovi koja raspisuje natječaj, a ne zastupnici  i vijećnici, njima nije problem donijeti potvrdu da nisu glasali za dodjelu određenog poslasvojoj firmi.

U posljednjih šest godina Komisija je za najmanje petero dužnosnika utvrdila da su u sukobu interesa zbog nedozvoljenog poslovanja privatnih poduzeća s kojima su interesno povezani.

Većina ih je kao i Lalović formalno riješila sukob interesa ili je pokrenula postupak žalbe na sudu u tijeku kojeg su bez posljedica ostali na funkciji do kraja mandata.

Organizacija Transparency International BiH zagovara izmjene zakona o sukobu interesa prema kojim bi mogla biti izrečena i sankcija poništenja djela nastalog sukobom interesa. Ivana Korajlić iz ove organizacije kaže da u drugim državama takva odredba postoji.

Blokada siustava

Za dužnosnike koji su radili u državnim, federalnim i institucijama Brčko distrikta vrijedili su strožiji zakoni kojeje do studenog 2013. godine provodilo Središnje izborno povjerenstvo. 

Prema ovim zakonima, vrijednost ugovorenog posla privatnih poduzeća sa institucijama koje sufinancirane iz proračuna nije smjela prelaziti sumu od 5.000 KM, a zabrana se odnosila i na preduzeća u kojima su dužnosnici vlasnici.

Zbog nedozvoljenog poslovanja SIP je u periodu od 2008. do kraja 2013. godine kaznio najmanje 52 dužnosnika novčanom kaznom od nekoliko tisuća maraka i/ili zabranom kandidiranja u određenom periodu,a onda je promijenjen Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH i SIP je izgubio ovu nadležnost za sve nivoe vlasti.

Na osnovu ovih izmjena formirana je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa koja je preuzela nadležnost za funkcionere u državnim institucijama.. U sastavu Komisije je devet članova od čega su šest zastupnici Parlametarne skupštine BiH a tri rukovoditelji Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).Međutim, zbog poteškoća u radu Komisija još nije donijela nijedno rješenje o sukobu interesa.

Bivši pedsjednik Komisije Halid Genjac kaže da za donošenje odluka o pokretanju postupka za utvrđivanju sukoba interesa ili donošenje rješenja moraju biti zastupljena po dva glasa iz svakog konstitutivnog naroda. „Ako dvojica ne dignu ruku, očigledni sukob interesa nije sukob i nema postupka.“

Izmjenom državnog zakona prestala je nadležnost SIP-a za provedbu Zakona o sukobu interesa za dužnosnike u FBiH. „Federacija nikada nije izmijenila Zakon.Dakle,Zakon postoji, na snazi je, ali nema tijela koje će ga primjenjivati“, kaže šefica Ureda Komisije za odlučivanje o sukobu interesa Danka Polovina-Mandić.

U sličnoj su situaciji i dužnosnici iz Brčko distrikta. Izmjenama Zakona o sukobu interesa u institucijama Brčko distrikta nadležnost za provjeru sukoba interesa je početkom prošle godine dobila Izborna komisija Brčko distrikta.

Međutim, član Komisije Milan Tomić kaže da oni još nisu ispitivali nijedan slučaj sukoba interesa,budući da im ova nadležnost nije propisana Izbornim zakonom prema kojem rade.

''Kao da je netko svjesno napravio zakon da se ne može implementirati, odnosno da nema nikakve ni koristi ni istrage onih koji, eventualno, uđu u sukob interesa ili budu u sukobu interesa",kaže Tomić.

Dodao je da za pokretanje ispitivanja sukoba interesa u Brčkom mora postojati konsenzus svih sedam članova Izborne komisije.

To bi mogao biti problem u slučaju da im stigne prijava za ispitivanje sukoba interesa za predsjedavajućeg skupštine Distrikta Đorđa Kojića. On je iz SNSD-a, odnosno iz iste stranke kojoj i Tomić pripada.

U tom slučaju Tomić bi mogao biti izuzet pri glasanju.

Kojićeve firme„Brčko Gas“ i „Brčko-Gas Osiguranje“ su u posljednjih pet godine zaključile ugovore vrijedne skoro četiri milijuna maraka. Njegove firme vrše nabavku i servisiranje automobila, goriva i osiguranja, a najmanje tri ugovora su zaključena s institucijama na čijem su čelu Kojićeve stranačke kolege.

U vrijeme kada je Kojić bio poslanik Narodne skupštine RS-a protiv njega je stigla anonimna prijava Republičkoj komisiji za utvrđivanje sukoba interesa. Nakon provedenog postupka donesen je zaključak da nije u sukobu interesa jer je Kojić dostavio izjavu da je samo vlasnik u svojim preduzećima, a ne zaposlenik ili odgovorna osoba.

Uz to, pismeno se izjasnio da „u Narodnoj skupštini, kada se usvajaju zakoni iz oblasti osiguranja, uvijek se uredno prijavim, a kad je glasanje, napustim skupštinsku salu što znači da nikada nisam glasao“.

Uz pravne nedorečenosti postojećim zakonima nisu obuhvaćeni direktori javnih poduzeća,dok su bivši dužnosnici obuhvaćeni samo djelimično. Korajlić smatra da bi to trebalo promijeniti „jer ti kada izađeš iz te institucije i iz te pozicije, ti i dalje imaš kontakte i dalje imaš insajderske informacije koje možeš iskoristiti poslije za privatnu firmu“.