Političke i vojne reforme dovest će do poziva za članstvo u NATO-u

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država pri Sjevernoatlantskom savezu (NATO) Douglas E. Lute kazao je danas novinarima na telefonskoj pres-konferenciji da će reforme koje Bosna i Hercegovina već radi i namjerava raditi u jednom trenutku dovesti do poziva za članstvo u NATO-u.

Podvukao je da ne može govoriti o bilo kakvom vremenskom okviru za to jer će to isključivo ovisiti od odluke države i bh. vlasti, posebno naglašavajući da je proces priključenja ovoj Alijansi za sve zemlje članice bio isti tako što je postojala odluka države za članstvo.

Izrazio je uvjerenje da zapadno-europske zemlje, koje su se priključile NATO-u, čine stabilizirajući faktor u toj regiji, dodajući da članstvo u NATO-u i Europskoj uniji zapravo ima stabilizirajući utjecaj u regiji koja je bila nestabilna.

Podsjetio je da je NATO intervenirao prije 20 godina u BiH kako bi se zaustavio rat 1995. godine, te se ocijenio da regija ima svoje izazove, ali smatra da "obećanje za buduću stabilnost Balkana ima veze sa obećanjem za dostizanje kriterija za članstvo u NATO-u".

''Upravo to je ono što NATO nudi. Ukoliko BiH bude napredovala k članstvu u NATO-u, bit će to napredak k stabilnosti'', mišljenja je Lute.

Podsjetio je da će sutrašnji dvodnevni sastanak ministar vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u Bruxellesu početi potpisivanjem Pristupnog protokola sa Crnom Gorom koja će uskoro postati 29 članica NATO saveza. Crna Gora 2. prosinca prošle godine pozvana je u Alijansu.

Na pres-konferenciji je naglasio da će čin potpisivanja protokola biti veoma jasna poruka da NATO ostaje otvoren za nove zemlje članice, ali bit će to i značajan signal za Gruziju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu da vrata NATO-a ostaju otvorena te da je posao koji obavljaju u svojim zemljama, kako bi postale članice, veoma važan.

''Tko će biti sljedeći tko će se pridružiti NATO-u zapravo ovisi od ove tri zemlje. One nezavisno na različitim stvarima rade na progresu u svojim zemljama i ostvarivanju kriterija za članstvo zato nije moguće predvidjeti tko će prvi biti pozvan u NATO'', pojasnio je Lute.

S druge strane istaknuo je da, kada su u pitanju zapadno-balkanske zemlje, BiH i Makedonija su izrazile stav da žele priključiti se NATO savezu, te je i dalje na njima da rade na političkim i vojnim reformama potrebnim za dostizanje kriterija potrebnih za to.

Osvrnuo se i na odnos NATO-a i Srbije kazavši da oni surađuju iako nisu uvijek imali najsvjetliju zajedničku povijest, ali u posljednjih 15 ili 20 godina uspjeli su prevazići dio te povijesti te je izrazio nadu da će se politička suradnja nastaviti.

Na sutrašnjem sastanku u Bruxellesu razgovarat će se o tome kako zadržati sigurnost u zemljama članicama NATO-a koje graniče sa zemljama koje sada imaju sigurnosnih prijetnji poput nelegalnih migracija i terorizma te koja je uloga NATO-a u tome, razgovarat će se i o odnosu NATO-a i Rusije te odnosu između NATO-a i Europske unije.

Ovaj sastanak događa se uoči NATO samita koji će biti održan 8. i 9. srpnja Varšavi.