Ekonomski rast BiH je ispod mogućnosti zemlje, što otežava smanjenje stope nezaposlenosti, dok česti zastoji političke prirode sprječavaju provođenje strukturalnih reformi s kojima se ionako kasni, navedeno je u Pregledu provođenja ekonomskih reformi za zemlje zapadnog Balkana i Turske.
Upozorava se kako Ekonomski program reformi BiH za razdoblje 2017 - 2019. ne sadrži plan strukturalnih reformi s koherentnom strategijom za cijelu zemlju, a procjene i preporuke Europske komisije iz prošle godine su uglavnom izignorirane, pišu Nezavisne novine.
Također, navodi se da i dalje ne postoji ni pokušaj reforme obrazovnog sustava koji bi bio usklađen s potrebama na tržištu, a glomazni, komplicirani i neefikasni javni sektor sprječava rast ključnih grana poput turizma i informacijskih tehnologija. Posebno brine, kako ističu, snažan rast vanjskog duga, posebno u RS, koji, kako upozoravaju, već doseže 60 posto bruto domaćeg proizvoda.
Ukupan dug BiH, kako navode, iznosi 40 posto, međutim, posebno upozoravaju na to da je trend rasta u proteklih nekoliko godina veoma zabrinjavajući.
"Pristup međunarodnim financijskim tržištima je ograničen, a domaći izvori financiranja su već sada protegnuti do krajnjih granica. Ta činjenica predstavlja glavno ograničenje za provođenje već ionako zakasnjelih javnih investicija. Javna potrošnja je i dalje u značajnoj mjeri usmjerena k potrošnji i preraspodjeli, dok se poslovično zapostavljaju potrebe za investiranjem", navedeno je u dokumentu.
Dodaje se kako je oko 70 posto javnog duga prema inozemnim kreditorima, od čega se najveći dio odnosi na međunarodne financijske institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda, Europske investicijske banke i Svjetske banke, a većina njihovih kredita je uvjetovana. Servisiranje javnog duga više je nego udvostručeno proteklih godina, a što je još gore, Europska komisija predviđa da će sljedeće godine javni dug doseći čak šest posto ukupnog BDP-a.
"To će posebno otežati refinanciranje javnog duga. Osim toga, već sada izražena potreba za refinanciranjem, opetovano izdavanje vladinih obveznica u 2015. i 2016, kao i ograničenost i djelomičan zastoj u pristupu drugim izvorima financiranja, mogu dovesti u pitanje fiskalne projekcije", naveli su.
Velika prepreka značajnijem smanjenju nezaposlenosti, kako se navodi, je i dalje veliko opterećenje na zarade, što, kako upozoravaju, doprinosi jačanju sive ekonomije.
"Također, oštar pad u prihodima iz doprinosa za socijalnu zaštitu je iznenađujući, s obzirom na očekivani solidan rast zaposlenosti", naveli su oni, čime se, istina posredno, ponovo stavlja znak sumnje na službene statistike bh. institucija o povećanju zaposlenosti.
Međutim, ni tu nije kraj poražavajućim podacima Europske komisije, navode Nezavisne novine. U izvještaju se ističe kako je poslovni ambijent u BiH najgori u Europi.
"BiH je s udjelom od 34 posto bruto domaćeg proizvoda u 2015. u odnosu na 98 posto prije rata jedna od najmanje integriranih ekonomija u regionu. Posebno brine gubitak konkurentnosti zbog zastarjelih tehnologija, fragmentiranog unutarnjeg tržišta, netarifnih trgovinskih barijera poput kompliciranih procedura za izvoz, nedostatka koordinirane kontrole na graničnim prijelazima, slabe granične infrastrukture i nedostatka ciljanih mjera za zadovoljavanje europskih sanitarnih i fitosanitarnih standarda", navedeno je.
BiH, također, nema adekvatne politike kojima bi planirala razvoj, a tome posebno doprinose loši statistički podaci i zastarjele računovodstvene prakse.
