Ništa od rezultata popisa stanovništva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jedinstveni program obrade podataka popisa stanovništva 2013. godine u Bosni i Hercegovini nije usvojen, kako je bilo definirano u planu Središnjeg popisnog zavoda, čime je rok za objavljivanje rezultata popisa pomjeren na početak 2016. godine.

Popisni zavod Agencije za statistiku danas će dostaviti Vijeću ministara Bosne i Hercegovine informaciju o statusu aktivnosti na popisu na izjašnjavanje, a nakon toga će sačiniti novi plan aktivnosti i dostaviti ga Centralnom popisnom birou na usvajanje.

“Popisni ured Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine većinom glasova ostao je jučer pri svom prijedlogu, zbog toga što je urađen u skladu sa međunarodnim standardima za popise i preporukama Međunarodnog monitoring tima i što bi svako odstupanje dovelo u pitanje kredibilitet popisa”, kazala je Srni glasnogovornica Agencije Mirsada Ademović.

U prijedlogu Jedinstvenog programa obrade podataka, koji je sačinila Agencija za statistiku, definiran je i set pravila za izvođenje rezidentnog/stalnog stanovništva u skladu sa Zakonom o popisu, međunarodnim standardima za popise i preporukama Međunarodne monitoring misije.

Predloženi set pravila podrazumijeva da se status rezidentnog stanovništva izvodi isključivo na osnovu odgovora na pitanja od jedan do sedam iz popisnice P1, te da se pitanje 40, koje se odnosi na mjesto rada i školovanja izvan Bosne i Hercegovine, na kojem insistira Republički zavod za statistiku Republike Srpske, ne može koristiti u izvođenju rezidentnog/stalnog stanovništva, navela je Ademović.

Prijedlog Jedinstvenog programa obrade podataka popisa podržala je većina članova Sredipšnjeg popisnog zavoda – zamjenik direktora Agencije za statistiku Fadil Fatić, pomoćnik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zoran Perković, pomoćnik ministra pravde Niko Grubešić, pomoćnik ministra sigurnosti Samir Agić i pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Mario Nenadić.

Prijedlog Programa nisu podržali zamjenik direktora Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine Slavka Popović, direktor Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske Radmila Čičković, zamjenik direktora Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske Radosav Savanović i šef Ureda za internu reviziju Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine Mile Balotić.

Direktorica Zavoda za statistiku Federacije BiH Hidajeta Bajramović i tajnica ovog zavoda Galiba Karačić izjasnile su se da će podržati Jedinstveni program obrade podataka popisa, kada svi članovi Središnjeg popisnog zavoda postignu suglasnost, piše BHRT.

Uglavnom, dvije godine nakon popisa još nema odgovora na pitanje koliko ljudi živi u Bosni i Hercegovini. Kinezi, na primjer, za samo šest mjeseci imali su rezultate popisa svojih milijardu i 370 milijuna ljudi. Znanstvenici su, dok kod nas traju nesuglasice, utvrdili broj stabala na cijeloj zemljinoj kugli, a naši “znanstvenici” ne mogu utvrditi koliko stanovnika ima Bosna i Hercegovina.

Gdje je zapelo?

Već dvije godine stručnjaci se ne mogu dogovoriti o metodogoliji za utvrđivanje broja stanovnika Bosne i Hercegovine. U Federaciji BiH prihvatili su europske direktive kada je riječ o popisu, a u Republici Srpskoj su za utvrđivanje broja, isključivo, rezidentnog stanovništva. Razlika u broju stanovnika, kada bi bila primijenjena metodologija jednih ili drugih je “prava sitnica” – nekih 300.000 ljudi.

Prema metodologiji koju zagovara Republika Srpska, u stalno stanovništvo Bosne i Hercegovine ne bi bili ubrojeni recimo studenti koji se školuju u inozemstvu ili radnici koji rade izvan granica naše zemlje.

Mediji već dvije godine “pretpostavljaju” kako Bošnjaka u Bosni i Hercegovini ima čitavih 50 posto i da to nekome ne odgovara, da ima “previše” stanovnika u Republici Srpskoj koji se nisu izjasnili kao Srbi, da su Bošnjaci počinili prevaru na popisu, jer su masovno došli iz inostranstva i popisali se tamo gdje ne žive, da je premalo Hrvata ostalo u Bosni i Hercegovini….

Sve su to razlozi zašto još nema rezultata popisa i zašto već dvije godine vlada popisno zatišje koje odgovara jedino političarima. Oni ovu situaciju koriste za dokazivanje svoje istine.

Međunarodna monitoring misija između dvije vatre

Dvije godine nakon popisa jasno je da, što se popisne zavrzlame tiče, ne važi ona dječija: “Mir, mir, niko nije kriv”. Svi su, manje ili više krivi, uključujući strance.

Federalni zavod za statistiku prihvatio je uoči popisa program obrade popisne građe Agencije za statistiku, Republički zavod za statistiku Republike Srpske nije. Prijedlog Zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine bio je usklađen sa prijedlozima međunarodne monitoring misije (IMO).

Predsjedavajući IMO misije Peter Everers je bio prinuđen da ponudi nova pravila, vjerojatno izlazeći u susret onima koji su rezolutnije insistirali na pravilima koja odudaraju od evropskih standarda. Nakon toga ni federalni statističari nisu mogli prihvatiti pravila igre.

Everers je bio razočaran, a mi smo ostali nepopisani.

Bh. vlast ne može ukorak sa standardima od prije 100 godina

Kada je u listopadu 1910. godine Austrougarska provodila popis stanovništva, već u prosincu svi podaci su bili prebačeni na jedno mjesto, Statističkom uredu.

Početkom 1911. godine, osnovan je poseban ured za popis stanovništva koji je počeo rad i u skladu sa tadašnjim propisima, dvije godine nakon popisa objavljeni su rezultati, uključujući broj stanovnika u Bosni i Hercegovini.

Više od stotinu godina kasnije, jasno je da današnji narodni 'oci' ovim prostorima još nisu postigli stupanj organizacije, kao ni političku zrelost austrougarskog “okupatora”.