Veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u BiH Maureen Cormack izjavila je danas u Sarajevu kako se borba protiv korupcije, uz otklanjanje političkih prepreka ekonomskom razvoju BiH, nalazi u samom vrhu prioriteta kada se radi o unutarnjem razvoju zemlje, ali i putu BiH ka Europskoj uniji.
''Na rješavanju tog pitanja trebaju raditi svi građani BiH'', rekla je Cormack u izjavi za medije datoj u stanci Konferencije o efikasnoj primjeni mehanizama za zaštitu prijavitelja korupcije u javnim institucijama u BiH koju je, uz potporu Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID/BiH), organizirala Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva u BiH – ACCOUNT.
Američka veleposlanica je u tom kontekstu istaknula značaj zakonodavstva u ovoj oblasti, a kako bi se na najefikasniji način zaštitili prijavitelji korupcije, odnosno građani koji su iskazali spremnost da se bore protiv korupcije.
Pozvala je sve da sudjeluju u procesu suzbijanja korupcije da bi BiH bila mjesto u kojem na transparentan način funkcioniraju slobodno tržište i ekonomija, odnosno mjesto i zemlja u kojoj se protiv korupcije bore i građani i njeni nadležni organi, odnosno agencije za provedbu zakona.
Poručila je, istovremeno, da je pored Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije na državnoj razini, potrebno pristupiti donošenju takvih zakona na entitetskoj i razini Brčko Distrikta BiH, uključujući i privatni sektor, ocijenivši to ključnim elementom, "jer građani moraju znati da postoji sustav koji će ih zaštiti kada odluče da prijave korupciju".
''Ono što je još vrlo važno jeste način razmišljanja/mentalitet ljudi u vezi s korupcijom'', rekla je veleposlanica Cormack, naglašavajući kako je u većini razvijenih zemalja korupcija nešto što je neprihvatljivo, te da se takav tretman ove društvene pošasti treba postići i u BiH.
Na važnost hitnog djelovanja u antikorupcijskim aktivnostima ukazao je direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) Hasim Šabotić, podsjećajući da je Vijeće ministara BiH u protekloj godini usvojilo strategiju za borbu protiv korupcije, te da je, u međuvremenu, APIK prvi put sačinio izvještaj o tome što je tko uradio u toj oblasti, a koji je upućen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje.
100 prijava koruptivnog ponašanja
Precizirao je da je tijekom ove godine APIK registrirao oko 100 prijava s indicijama koruptivnog ponašanja, koje se najprije obrađuju u skladu sa zakonom, a potom prosljeđuju nadležnim organima, a najčešće relevantnim tužiteljstvima.
Šabotić smatra kako treba kreirati efikasan sustav koji će ljude zaštititi i ohrabriti da prijave korupciju, ukoliko su im takvi slučajevi poznati, te da to podrazumijeva i postojanje zakona i na nižim razinama od državnog.
Direktor ACCOUNT-a Eldin Karić novinarima je kazao kako je u oblasti borbe protiv korupcije načinjen određeni napredak, prisjećajući se ranijih tragičnih slučajeva u kojima su prijavitelji korupcije izvršavali samoubojstvo, ili bili žrtve mobinga, ili su protiv njih poduzimane različite represivne mjere, zbog toga što su osjetili građansku dužnost i hrabrost da prijave slučajeve korupcije.
Dodao je da, stoga, treba raditi na daljnjem unapređenju sustavnih rješenja kojima će prijavitelji korupcije uživati punu zaštitu i sigurnost, a da istina izađe na vidjelo, te da akteri koruptivnih radnji budu adekvatno sankcionirani u čemu posebna odgovornost imaju pravosudne institucije u BiH.
Kako je rečeno, Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije BiH stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine i njime je obuhvaćeno 22.000 uposlenih u 75 institucija u BiH, a za njegovo provođenje zaduženi su APIK i Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH.
U fokusu sudionika konferencije - predstavnika vladinog i nevladinog sektora bila su pitanja unapređenja institucionalnih mehanizama zaštite i sigurnosti prijavitelja korupcije, stjecanje povjerenja prijavitelja u institucije sustava kao i promoviranje i poticanje aktivnog sudjelovanja građana u borbi protiv korupcije.
Usto, na skupu su detaljno elaborirani različiti aspekti angažmana na planu suzbijanja korupcije, uključujući ulogu civilnog društva i medija u zaštiti prijavitelja korupcije.
