Pronađite se

Najbolje institucije za uhljebljenje

Vijesti / Flash | 12. 12. 2016. u 10:28 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na razini Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta postoji oko 200 institucija i agencija za čiji se rad i plaće uposlenika godišnje iz proračuna izdvaja desetke milijuna maraka, objavio je Faktor navodeći kako za mnoge od tih institucija većina bh. građana nikada nije čula.

Jedna od njih je, navodi Faktor, Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju FBiH (OIEiEK), čiji je novoimenovani direktor Boriša Misirača, sin potpredsjednice VSTV-a Jadranke Lokmić-Misirača.

13 godina bez obavljenog zadatka

Kako se navodi na službenoj web-stranici, nadležnosti Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju FBiH su da "prikuplja, obrađuje i vodi evidenciju o ukupnoj električnoj energiji proizvedenoj u postrojenjima kvalificiranih proizvođača, zaključuje ugovore o otkupu električne energije po jamčenim otkupnim cijenama i vrši otkup ukupne električne energije proizvedene iz postrojenja proizvođača, vrši obračun i isplatu financijskih sredstava za isporučenu električnu energiju privilegiranim proizvođačima koji su zaključili ugovor s Operatorom za OIEiEK po zajamčenim cijenama", i brojne druge.

Međutim, s obzirom na to da je Regulatorna komisija za energetiku FBiH rješenje kojim se Operatoru izdaje dozvola za rad donijela tek u svibnju ove godine, pitanje je koliko je ova institucija do sada bila u mogućnosti obavljati svoje zadatke. Ipak, za svoj trud i rad direktor Operatora je izdašno nagrađen: mjesečna primanja prethodnog direktora Hajrudina Bećirovića, kojeg je sada naslijedio Misirača, iznosila su oko 5.000 KM, uključujući naknadu za odvojeni život s obzirom da je sjedište Operatora u Mostaru, piše Faktor.

Među najpoželjnijim bh. institucijama za uhljebljenje nalazi se Komisija za koncesije BiH, koja u trinaest godina svog postojanja nije izdala niti jednu koncesiju. Godišnji proračun ovog povjerenstva veći je od milijun KM, a oko 70 posto tog proračuna troši se na plaće i naknade za rad uposlenika.

Najnovija vijest iz 2009.

Na službenoj web-stranici Komisije, u rubrici Vijesti, najnovije priopćenje za javnost datira iz studenog 2009. godine, a ''najsvježiji'' događaj kojem je nazočilo izaslanstvo iz BiH je konferencija o javno-privatnom partnerstvu održana u prosincu 2010. u Istanbulu.

Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, osnovana 2008. godine, porezne obveznike godišnje košta oko 950.000 KM. Ova agencija, čiji je zadatak da ''vrši regulatornu kontrolu sigurnosti izvora zračenja, sigurnosti radioaktivnog otpada i sigurnosti transporta'', ima čak tri ureda - u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci.

U Izvještaju o izvršenju proračuna za prvu polovinu ove godine, koji je potpisao direktor spomenute agencije Emir Dizdarević, navodi se, između ostalog, da je u proteklih šest mjeseci na plaće 17 uposlenika potrošeno ukupno 246.321 KM, odnosno 43,4 posto planiranih sredstava za 2016. godinu.

Faktor navodi da, ako se taj iznos podijeli s brojem mjeseci i uposlenika, ispada da prosječna plaća u ovoj instituciji, koja građane BiH štiti od radijacije i posljedica eventualnih nuklearnih napada, iznosi oko 2.400 KM.

U državne institucije čije je postojanje, najblaže rečeno, upitno, spada i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH. Njihova je misija ''biti glavni pokretač i sudionik u promjenama koje vode razvoju kvalitetnog obrazovnog sustava i koji jamči puni razvoj potencijala svakog pojedinca i društva u cjelini''.

Školstvo za uhljebljenje

Agencija ima sjedište u Mostaru i dvije područne jedinice sa sjedištima u Sarajevu i Banja Luci. Tridesetak uposlenika ove agencije godišnje na raspolaganju imaju proračun od 1.200.000 KM. No, izuzev mnogobrojnih konferencija, okruglih stolova i seminara na kojima redovno sudjeluju, nije baš najjasnije šta su njihovi radni zadaci s obzirom na to da obrazovanje u Bosni i Hercegovini spada u nadležnost županija, odnosno entiteta.

U Zakonu o osnivanju stoji da je ova agencija nadležna za praćenje i razvoj zajedničkog jezgra nastavnih planova i programa, te ''uspostavljanje standarda znanja i ocjenjivanje postignutih rezultata'' učenika.

Na koncu, da bi se ispitalo koliko je uistinu opravdano postojanje spomenutih, ali i brojnih drugih državnih agencija, institucija i povjerenstava, Vijeće ministara BiH osnovalo je 2004. godine Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH.

U proteklih 12 godina uposlenici ovog ureda, koji godišnje imaju na raspolaganju oko milijun i pol maraka novca poreznih obveznika, osnivali su radne grupe, analizirali, predlagali, uspoređivali, istraživali, pravili preporuke i strategije... da bi prošlog mjeseca složno zaključili kako se ''reforma javne uprave mora brže provoditi''.

''A sve dok se to ne dogodi, sretnici zaposleni u mnogobrojnim, suštinski bespotrebnim i neefikasnim državnim institucijama i dalje će uživati u izdašno plaćenom neradu'', naveo je Faktor.

Kopirati
Drag cursor here to close