Uprkos ozbiljnim greškama koje su dovele do zastare brojnih predmeta, pa čak i do bjega osumnjičenih, suci i tužitelji su dobijali kazne koje često nisu negativno uticale na njihovu karijeru, pokazala je analiza Centra za istraživačko novinarstvo.
Centar za istraživačko novnarstvo (CIN) je objavio bazu podataka u kojoj je 138 disciplinskih odluka kojima su, u proteklih deset godina, kažnjeni suci, tužitelji i stručni suradnici koji su prekršili Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.
Analiza je pokazala da su oni blago kažnjavani. Polovina kazni su opomene i javne opomene. Identificirano je 122 kažnjenih, od čega je tek sedam sudaca i tužitelja razrešeno dužnosti.
Sudac Osnovnog suda u Trebinju Božo Vukajlović je dva puta disciplinski kažnjen. Njemu je 2013. izrečena javna opomena zbog arhiviranja nezavršenog predmeta i kašnjenja u dostavi drugog predmeta Vrhovnom sudu RS.
Isti sudac je 2017, takođe sporazumom, kažnjen smanjenjem plaće zbog nepravovremenog postupanja po predmetima, onemogućavanja strankama da sudjeluju u postupku i nedonošenja rešenja.
U CIN-ovoj bazi je i Dragan Puzić, takođe sudac Osnovnog suda u Trebinju koji je 2011. sporazumom kažnjen na smanjenje plaće zbog kašnjenja u izradi sudskih odluka. Ninoslav Golijanin, sudac osnovnog suda u Foči je 2015. kažnjen smanjenjem plaće zbog brisanja osuda u dva predmeta bez provjere.
Najbizarniji je slučaj suca Slobodana Kaurina iz Općinskog suda u Sarajevu koji je prošle godine kažnjen smanjenjem plaće i uvjetno za prekršaj pred Osnovnim sudom Sokolac jer je pokazivao stražnjicu svojim susjedima, obitelji Đulepa, nazivajući ih mudžahedinima i teroristima.
Tu je i slučaj suca Velibora Milićevića iz Osnovnog suda Brčko Distrikta koji je prošle godine kažnjen smanjenjem plaće zbog toga što se svađao i potukao s odvjetnikom u restoranu.
I, na kraju, slučaj Enise Bilajac, sutkinje Vrhovnog suda Federacije BiH koja je 2014. godine kažnjena smanjenjem plaće jer je gola vježbala na uredskom stolu pored prozora.
Novinari CIN-a su pet mjeseci radili na prikupljanju podataka za izradu baze. Zanimljivo je da javnost uglavnom nije upoznata sa greškama i propustima u radu sudaca i tužitelja, prenosi Direkt.
VSTV je odbilo da da podatke sa obrazloženjem da štite privatnost i integritet szdaca i tužitelja, dok su njihova mišljenja podijeljena. Dok dio njih smatra da javnost ne treba znati o disciplinskim postupcima, drugi su mišljenja da podaci trebaju biti javni.
