Mostar: Zbog nebrige vlasti dječak s invaliditetom mogao bi napustiti školu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Školovanje jednog osmogodišnjeg dječaka sa stopostotnim invaliditetom, u Mostaru pokazalo je koliko, zapravo, nadležne institucije ne vode brigu o problemima građana, objavio je Radio Slobodna Europa.

Naime, nekoordiniranost i pomiješane nadležnosti institucija čiji je to posao doveli su u pitanje daljnje pohađanje nastave dječaka Mirze Goste iz Mostara, učenika drugog razreda, koji je - usprkos cerebralnoj paralizi, od koje boluje - do sada uspješno svladavao školsko gradivo kao i sva ostala djeca.

Može postići mnogo

Osmogodišnji Mirza Gosto iz Mostara, dječak sa stopostotnim invaliditetom, koji je zbog cerebralne paralize prikovan za invalidska kolica, s otežanim kretnjama tijela, učenik je u područnoj školi Mustafa Ejubović šejh Jujo u Mostaru.

Njegova učiteljica, Hasiba Džiho, o tome kako je Mirza prihvaćen od ostalih 20-ak đaka, kaže kako su sva djeca prihvatila Mirzu baš kao i sve ostale drugare u razredu.

Iako je invalid, mali Mirza može pratiti nastavu, kaže njegov otac Selim Gosto.

''Mirza je dijete koje je, nažalost, takvo kakvo je, ali može. Sigurni smo i uvjereni smo da može postići mnogo. Mirza ima nedostatke u motorici, ali njegove umne sposobnosti su jako izražene i Mirza može nadoknaditi time mnogo štošta što mu je uskraćeno'', rekao je Gosto za Radio Slobodna Europa.

Međutim, problem je u tome što Mirza ne može sam pratiti nastavu, nego mu je za to potrebna pomoć. Već dvije godine on nastavu pohađa uz pomoć za to posebno obučene asistentice.

''S 22 učenika u odjeljenju i s Mirzom koji ima dijagnozu kakvu ima i kome je stalno potrebna pomoć treće osobe, nemoguće je izvesti nastavu i nastavni proces onako kako treba'', kaže učiteljica Džiho.

Pomoć pod znakom pitanja

Koliko pomoć znači malom Mirzi i kako to izgleda svakodnevno na nastavi, objašnjava njegova asistentica Arnela Kreho, inače magistrica psihologije.

''Pomažem mu pri pripremi materijala, pri bilježenju gradiva, učiteljici pri ocjenjivanju i evalvaciji gradiva i oko svega ostaloga'', kaže Kreho.

Međutim, suština priče je, navodi Radio Slobodna Europa, to što je daljnji rad asistentice s Mirzom pod znakom pitanja. Mirzin otac Selim odgovornim smatra vlasti.

''Uz silna njihova obećanja i svašta nešto, taj asistent nije plaćen, nije adekvatno nagrađen za ono što radi. Cura koja radi s Mirzom, radi dvije godine takoreći na volonterskoj osnovi. U današnje vrijeme ne može nitko raditi dvije godine bez naknade za ono što radi'', rekao je.

Sa slučajem malog Mirze već godinama je upoznata i logopedica iz Slovenije Nena Vovk, koja je Mirzi osigurala posebno računalo sa specijalnim programima koji mu olakšavaju komunikaciju tijekom nastave.

Taj program mu omogućava da mu bude lakše, da ne treba napisati sve riječi do kraja, da može odabir riječi napraviti, da je za to brži, da se manje zamara i da može više raditi na svojim intelektualnim sposobnostima.

Nebriga vlasti

Nena Vovk, koja kaže da ima 40 godina iskustva sa sličnim slučajevima, u kojima su djeca poput Mirze završavala i fakultete, tvrdi da Mirza ima potencijala.

''I ako bi jedan takav dječak kao što je Mirza završio neki fakultete uz pomoć danas tehnike, koja nije više problematična, taj dječak bi se čak mogao negdje i zaposliti'', rekla je.

Međutim, Mirzin otac Selim tvrdi da nedostaje angažman vlasti.

''Moram istaknuti u svemu ovome nebrigu vlasti, zajednice, od kojih očekujemo da se uključe malo više i da nam pomogne. Međutim, jako malo nailazimo na razumijevanje i na pomoć'', rekao je.

Svi uključeni u Mirzin slučaj kažu da je rješenje problema u stvaranju fonda u proračunu Hercegovačko-neretvanske županije za slične slučajeve, pošto je županija po daytonskom ustavu nadležna za obrazovanje.

U Ministarstvu obrazovanja HNŽ-a tvrde kako su u problemu asistencije u osnovnim školama učinili velike napore, ali je problem s prilivom sredstava u županijski proračun.

Stručna savjetnica ministra za predškolsko i inkluzivno obrazovanje Nefiza Dautović rekla je kako su od samog početka osigurali asistenciju Mirzi ostvarujući kontinuitet asistencije iz vrtića.

Tko je osigurava pomoć?

''U pitanju je jedan ugovor o, istina simboličnoj, nadoknadi, ali ona je bila tu kao takva'', rekla je Dautović koja tvrdi kako je Ministarstvo obrazovanja uradilo bazu podataka za svu djecu kojoj je potrebna asistencija. U procesu promjene je, kaže, i pravilnik Ministarstva koji se odnosi na program asistencije, koja još nije u obvezi Ministarstva obrazovanja.

Trebaju se uključiti i druga ministarstva, dodaje Nefiza Dautović, poput Ministarstva zdravstva, te postavlja i pitanje tko je taj tko će davati novac za asistenciju.

''Što hoću reći? Iznenada bi nam se pojavio ogroman broj roditelja koji imaju zahtjeve za asistenciju. Evo sad za prvi razred imamo šestero djece za koje postoji procjena da je djetetu potrebna asistencija, no nema onoga odgovora tko je treba osigurati'', kaže Dautović za Radio Slobodna Europa.

Dok se taj odgovor ne nađe, Radio Slobodna Europa navodi kako se za još nekoliko slučajeva širom HNŽ-a, uz pomoć općina, iznalaze privremena rješenja za pomoć djeci kojoj je potrebna asistencija stručne osobe na nastavi.

U Ministarstvu obrazovanja još podsjećaju kako je BiH tek zadnjih godina počela s uvođenjem tzv. inkluzivnog obrazovanja, nakon što je do sada imala tzv. dualno obrazovanje, u kojem su djeca s posebnim potrebama bila potpuno odvojena.