Lov na naše blago: BiH gubi povijesne artefakte neprocjenjive vrijednosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pljačka artefakata u BiH poprima sve strašnije razmjere. Tako su već godinama brojna arheološka nalazišta u našoj zemlji, zbog nepostojanja kvalitetnog sustava zaštite, na meti tzv. detektoraša, koji pljačkaju bh. blago i prodaju ga na crnom tržištu za prilične svote novca.

Vrijedna nalazišta

Usto što se vrijedna nalazišta nepovratno oštećuju, BiH se, zapravo, sustavno pljačka i gubi artefakte neprocjenjive vrijednosti, piše Avaz.

Pljačkaši arheoloških nalazišta u BiH dolaze čak i organizirano iz susjednih zemalja, a za lov na naše blago naoružani su detektorima metala, od onih početničkih, koji koštaju 300 eura, do profesionalnih s 3D mapiranjem, vrijednih i 10.000 eura. Iako su trojica “detektoraša” iz Ljubuškog krajem 2020. godine uhićena nakon pljačke arheološkog nalazišta Lib kod Tomislavgrada, odakle su iskopali izuzetno vrijedne povijesne artefakte koji potječu iz 1. i 2. stoljeća prije nove ere, ipak su u konačnici dobili izuzetno blage sudske kazne, koje su i svojevrsno ohrabrenje za razbojnike koji koriste detektore.

Koliko je cijela priča postala alarmantna, potvrdili su iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Praktično, Komisija je zatrpana anonimnim dojavama i drugim dopisima u kojima je navedeno da se putem društvenih mreža i portala preprodaju kulturna dobra.

''Povodom sve češćih saznanja, kao i anonimnih dojava, Komisija djeluje u okviru svojih nadležnosti, odnosno obavještava nadležna policijska i istražna tijela, kao i druge zainteresirane'', odgovorili su iz Komisije.

Nelegalna trgovina

Ante Vujnović, direktor Federalnog zavoda za zaštitu spomenika, kazao je da je pojava nelegalne trgovine arheološkim artefaktima poprimila široke razmjere.

''Trenutačno su najugroženiji arheološki lokalitet prapovijesne gradine Lib u Tomislavgradu, helenistički lokalitet Daorson kod Stoca, područje oko starog grada Bjelaja u Bosanskom Petrovcu, ali i brojni drugi lokaliteti, posebno prapovijesne gradine, odnosno, gomile u Hercegovini'', kaže Vujnović.

Prodaju ukradene predmete

Zanimljivo je da se nerijetko pljačkaši bh. kulturne baštine predstavljaju i kao razna udruženja, a okupljaju se na društvenim mrežama i kao zatvorene grupe, ali i javne, gdje i prodaju ukradene predmete poput rimskih novčića, i to po cijeni od 20 do 100 i više eura, srednjovjekovne kovanice, nakit, poput prstenja i narukvica, ali i druge razne brončane i srebrene nalaze.