Krivokletstvo: Čast i savjest izbačene iz zakletve za svjedoke

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U brojnim sudskim procesima koji su se vodili pred bh. sudovima i izazivali veliku pozornost javnosti, nerijetko se događalo da suđenje u potpunosti promijeni tok zbog davanja lažnog iskaza nekog svjedoka u postupku, piše Dnevni avaz.

Preokret u slučaju

Pravnici tvrde da lažna svjedočenja nisu fenomen koji se strogo vrijede samo za slučajeve oko kojih se dizala prašina, već i za medijima manje interesantne predmete.

Jedan svjedok na Sudu će se pravdati riječima da nije dobro vidio kada se odigralo kazneno djelo, drugi će reći da se zbunio kada je govorio o djelu i optuženom, dok će treći kazati kako je bio u velikom šoku te da se trauma odrazila na njegovo pamćenje. Nakon svake promjene iskaza, nesumnjivo je da će doći do preokreta u slučaju, a iza svakog lažnog svjedočenja krije se neka korist.

Zakletva takvim svjedocima, koju polože prije davanja iskaza, ne predstavlja ništa. I dok u sudnici izgovaraju: "Zaklinjem se i izjavljujem da ću o svemu što pred Sudom budem pitan, govoriti istinu i da ništa od onoga što mi je poznato neću prešutjeti", u glavi već pripremaju "svoju priču" za Sud.

No, koliko god mislili da su namagarčili Sud i da se mogu izvući s lažima, treba podcrtati da je riječ o kaznenom djelu, o čemu sudac prije svjedočenja upozori svjedoka, a koje se kažnjava zatvorom, piše Dnevni avaz.

Brojne osobe iz bh. pravosuđa složit će se s tim da je sadašnja zakletva izgubila svetost i vrijednost kako je promijenjena njena formulacija posljednjom izmjenom ZKPFBiH.
Nekada se pred bh. sudovima zaklinjalo riječima: "Zaklinjem se čašću i savješću i izjavljujem da ću govoriti istinu o svemu što će me Sud pitati i da neću uskratiti, dodati ili promijeniti ništa meni poznato o ovom predmetu." Na pitanje gdje su se izgubile upravo ta čast i savjest u zakletvi, odvjetnik Vlado Adamović jasno odgovara riječima da danas nema morala te da se laže u svim oblastima.

Laka dokazivost

''Zakletva se promijenila u skladu s prilikama u našem društvu. Čast i savjest su eliminirane kako su se mijenjale i prilike u bh. društvu. No, njena formulacija i nije toliko bitna, koliko je bitan sam čin polaganja. Svjedoci lažu da bi poboljšali svoj položaj u postupku. Treba naglasiti da nije teško dokazati da svjedok laže. Tužitelj koji je prisutan tijekom procesa u sudnici, ima pravo reagirati na to i pokrenuti postupak protiv lažnog svjedoka. Najviše se laže u predmetima od kojih je najveća korist'', pojašnjava Adamović.

Tvrdi da se treba napraviti razlika između laži i govorenja svjedokovog viđenja nekog događaja.

''Ako neki svjedok ne ispriča u sudnici onako kako se dogodilo kazneno djelo, to ne znači da laže. Svaki svjedok opisuje događaj na svoj način, onako kako ga je on vidio, osjetio i doživio'', kaže Adamović.