Koncesije u Livnu | Izazovi u procesuiranju od strane pravosudnih institucija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

O radu pravosuđa, procesuiranju korupcije i povjerenju građana u vladavinu prava govorilo se u četvrtak u Livnu na javnoj diskusiji pod nazivom “Pravo na pravdu''. Tema diskusije bila je reagiranje pravosuđa na prijave za zloupotrebe koncesija.

Diskusija je okupila predstavnike pravosudnih institucija i organizacija civilnog društva, medija i druge građane koji su razgovarali o relevantnim pitanjima u vezi s vladavinom prava u Bosni i Hercegovini kao jedne od ključnih oblasti u napretku zemlje na putu ka članstvu u Europsku uniju.

Jedan od govornika na ovoj diskusiji bio je Ivica Brešić, aktivista neformalne grupe građana ''Zaštitimo izvore Mandeka'' koja se u Livnu bori da sačuva jedno od temeljnih ljudskih prava - prava na vodu. Petogodišnja borba za zaštitu izvora vode kod Mandeka od investitora koji je dobio koncesiju za istraživanje i eksploataciju vode, kulminirala je prošle godine prosvjedima građana i njihovim uhićenjima od strane policije.

Stvari su još uvijek na početku

Brešić je tijekom diskusije iznio iskustvo s radom pravosuđa nakon prosvjeda te upozorio na brojne propuste pravosudnih organa, ali i cjelokupnog izdavanja ove koncesije.

''Na temelju čega je policija postupala tako kako je postupala tada prema prosvjednicima, nikad tu informaciju nismo uspjeli dobiti od sustava unatoč zahtjevu našeg odvjetnika za njom'', kazao je.

Iako u zadnje vrijeme ima pozitivnih koraka u komunikaciji s Tužiteljstvom, nakon što su podnijeli kaznenu prijavu zbog izdavanja koncesije protiv odgovornih osoba, Brešić je istaknuo kako su ''stvari još uvijek na početku''.

''Zahtjev Tužiteljstvu je otišao već neko vrijeme no, nemamo konkretne povratne informacije što se po tom predmetu događa. Predali smo jako velik broj dokumenata koji su neosporni, prije svega dokumenata koje je sama vlada potvrdila da nisu uredu, te s toga ne sumnjam da će ovo rezultirati pozitivno'', kazao je.

Kada je riječ o informacijama koje su predmet istrage Tužiteljstva Mladen Stojanović zamjenik glavnog tužitelja Kantonalnog tužiteljstva Kantona 10 objasnio je kako se one ne smiju iznositi u javnost sve dok traje istraga o njima.

''Tužiteljstvo ima svoju web stranicu i na njoj su dostupne sve informacije bitne za javnost. No dok o nekom predmetu traje istraga u skladu sa Zakonom, Tužiteljstvo ima barijeru o iznošenju pojedinih podataka'', objasnio je.

Izazovi u procesuiranju 

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u BiH kazala je kako postoje izazovi u procesuiranju od strane pravosudnih institucija, ali u smislu efikasnijeg odgovora na prijave koje dolaze od građana na sve nepravilnosti koje događaju na terenu pa i u slučaju zlouporabe, što je pitanje koje je specifično za Livno.

''Generalno kada govorimo o rezultatima kantonalnog tužiteljstva jako mali broj predmeta korupcije se primjećuje procesuiranih. Broj istraga, optužnica i presuda se kreće već godinama između 0 i 4. Radi li se sada o tome da ovdje nije korupcija toliko prisutna kao u drugim krajevima države, ne bih rekla mislim da je već sigurno pitanje kapaciteta i proaktivnosti u djelovanju samih institucija'', kazala je.

Korajlićje iznijela podatak kako tek oko 50 posto pravosudnih institucija odgovara u roku na zahtjeve za pristup informacijama i vrlo često postoji odbijanje da se dostave informacije koje su od javnog interesa.

Upozorila je i da se stagnacija o procesuiranju korupcije širom BiH događa već godinama, posebno kada se govori o broju pokrenutih istraga i podignutih optužnica, a posebno o broju pravosudnih presuda.

''Poražavajući su podatci kada je riječ i o slučajevima visoke korupcije gdje upravo ona tužiteljstva koja bi trebala biti nadležna za predmete visoke korupcije pokazuje i najlošije rezultate na ovom polju'', istaknula je Korajlić.

Ne postoje formirani predmeti o koncesijama 

Govoreći o formiranim predmeti o koncesijama oni ne postoje na Općinskom sudu u Livnu, potvrdila je to i sudionica ove diskusije Martina Baković, predsjednica Kaznenog odjeljenja ovog suda.

No kada je rijeć o predmetima korupcije istaknula je kako su od početka 2019. godine do sada otvorena samo tri predmeta korupcije, od njih 63 zapremljena 60 ih je riješeno, što pravomoćno, što nepravomoćno.

Baković je također upozorila kako postoji trend blage politike kažnjavanja, odnosno da je većina osuđujućih presuda rezultirala donošenjem uvjetne presude.

Jedan od modelator ove javne diskusije u Livnu bio je Alfredo Strippoli, šef Odjela za vladavinu prava u Europskoj uniji u Bosni i Hercegovini, koji je tom prilikom kazao da je diskusija ''Pravo na pravdu'' zamišljena kao građanski forum, odnosno prilika za građane da progovore o svojim potrebama i iskustvima u radu pravosuđa u Bosni i Hercegovini s akcentom iskustva u lokalnim zajednicama.

Kazao je kako sve ove reforme počinju s usvajanjem zakona i njihova provedba će biti ključna za vraćanje povjerenja građana u pravosuđe i javne institucije.

''Očekujemo bolje rezultate u procesuiranje korupcije i organiziranoga kriminala posebno na visokoj razini. Ovo je moguće postići uz nezavisne i profesionalno pravosuđe i policiju, kao i uz hrabre i posvećene službenike. Ova zemlja ne može sebi priuštiti još godinu stagnacije, vrijeme je da svi zajedno rade na unaprjeđenju vladavine prava što će omogućiti napredak na putu europske unije i što će građanima osigurati pravo na pravdu'', zaključio je Strippoli.

Nakon javnih debata „Pravo na pravdu“ organiziranih u proteklih nekoliko godina u Sarajevu, Ured EU u BiH u narednom razdoblju organizira niz tematskih događaja na temu vladine prava u osam lokalnih zajednica u BiH. Jedan od njih bio je ovaj u Livnu.

Cilj ovih javnih debata je čuti glasove građana, izazove s kojima se suočavaju, ali i omogućiti diskusiju sa predstavnicima pravosuđa koji će predstaviti i dobre prakse u svom radu.