Kako za deset godina steći imovinu vrijednu dva milijuna KM?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada je prije petnaest godina imenovan na mjesto zamjenika federalnog ministra zdravstva, doktor Faris Gavrankapetanović nije imao imovinu koju posjeduje danas. Nakon dugogodišnjeg obavljanja javnih dužnosti u zdravstvu postao je vlasnik: nekoliko stanova, kuća, poslovnog prostora, vikendice i zemljišta.

Nekretnine vrijedne dva milijuna

Gavrankapetanović i njegova obitelj imaju nekretnine u Sarajevu i Počitelju vrijedne više od dva milijuna maraka. Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, njihovi prijavljeni prihodi nisu mogli pokriti kupovinu tolike imovine. Novac su trošili i za adaptaciju i opremanje stanova i kuća te za redovne životne troškove.

U zemljišnim dokumentima nije zabilježeno da su nekretnine nakon kupovine stavljane pod hipoteku zbog kredita.

U srpnju 1999. godine, tri mjeseca nakon što je postao zamjenik ministra, Gavrankapetanović postaje suvlasnik prve nekretnine u Sarajevu. Zajedno s bratom Ismetom, sestrom Fatimom i majkom Fikretom, on je od preminulog oca Munira naslijedio stan u sarajevskom naselju Bistrik. Uz stan, nasljednici su dobili i novac – 13.500 KM. Faris je naslijedio i očev automobil Golf 3, proizveden 1998. godine.

Iduće, 2000. godine, u ožujku Gavrankapetanović potpisuje ugovor o korištenju stana od 87 kvadrata sa Stambenim fondom Grada Sarajeva. Stan se nalazi u Ulici Sutjeska u središtu grada. Taj stan je 2007. godine otkupio od sarajevske Općine Centar za 16.650 KM u certifikatima, na osnovu stečenog stanarskog prava. Prema dokumentima, stan je početkom 2012. godine pretvorio u poslovni prostor.

Vikendica s bazenom

U prosincu 2000. godine Gavrankapetanović prelazi na poziciju direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), gdje će se zadržati jedanaest i pol godina.

Tri godine nakon preuzimanja direktorske dužnosti kupuje prvu nekretninu u Počitelju, u povijesnom hercegovačkom naselju odakle Gavrankapetanovići vode porijeklo. Za 70.000 KM kupio je kuću i voćnjak koji se prostiru na četiri duluma zemlje. Nekoliko godina poslije to imanje je proširio s još jednim dulumom koji je platio 98.400 KM. Sada se tu nalazi vikendica s bazenom. Krajem 2011. godine je u sarajevskom naselju Bjelave u blizini Bolnice Koševo kupio garažu za 10.500 KM.

Godinu dana kasnije u Počitelju je na osnovu ugovora o podjeli stekao nove nekretnine – kuću i zemljište. Naime, Gavrankapetanović i njegov brat Ismet su bili suvlasnici 2.308 metara četvornih zemljišta koje su podijelili na dva jednaka dijela. Farisu je pripao dio na kojem se nalazi devastirana kuća pored Neretve. Prije nego što su braća Gavrankapetanović podijelila ovu zemlju, suvlasnik je bila i njihova rođakinja Sadrudina Gavrankapetanović-Softić. Otkupili su njezin dio za 58.000 KM. Prema dokumentima, Sadrudina je naslijedila svoj udio, a Faris i Ismet su postali suvlasnici tako što su dio kupili, a jedan dio dobili na poklon od Sadrudinine maćehe.

''Pošto smo ja i njih dvojica dijelili imovinu, ja sam s njima dogovorila da oni otkupe moj dio, tako da sam ja u Počitelju kupila na drugom mjestu jednu malu kućicu i komad bašte'', kaže ona.

Majčin poklon

Prihodi Farisa Gavrankapetanovića u razdoblju kada je kupljen najveći broj vrijednih nekretnina iznose 1,2 milijuna KM. Novac mu je isplaćivan na osnovu plaća koje je ostvarivao u KCUS-u, Zavodu za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo (ZZOKS), Medicinskom fakultetu u Sarajevu te iz dodatnih djelatnosti.

Prema podacima do kojih je došao CIN, nove nekretnine vrijedne 757.000 KM Farisu Gavrankapetanoviću je poklonila majka Fikreta, a on ih je krajem 2013. godine uknjižio na svoje ime. Od majke je dobio tri stana, pet garažnih mjesta i jednu ostavu u Sarajevu.

Jedan stan od 65 metara četvornih s dvije garaže se nalazi u sarajevskom naselju Hrasno, u blizini Bosmal City Centra. Prema dokumentima, plaćen je 124.000 KM. Druga dva stana Fikreta je platila 633.000 KM. Jedan stan od 242 i drugi od 85 kvadrata nalaze se u istoj zgradi na drugom katu u središtu Sarajeva. Svi su kupljeni 2012. godine.

Fikreta nema prijavljenih prihoda. U razgovoru za CIN je rekla da je u mirovini još od kraja rata, a da je novac za ove stanove zaradila devedesetih godina, radivši kao mikrobiolog u jednoj vojnoj bolnici u Tripoliju u Libiji. Nakon dvije godine rada se vratila u Sarajevo, jer joj je muž bio lošeg zdravlja. Ona se ne sjeća koliko je platila stanove, a kaže da ih je kupila kako bi ih ostavila djeci. Na pitanje zašto ih je poklonila samo Farisu, ona je odgovorila: ''Ja sam to sa advokatom završila, to će oni rasporediti kad ja umrem“.

Bez informacija

Fikreta je od 2002. godine vlasnica manje kuće s dvorištem u sarajevskoj općini Stari Grad. Prema zemljišnim dokumentima, plaćena je 95.000 KM. Ova kuća je u međuvremenu srušena i umjesto nje je napravljena veća. Susjedi su novinarima CIN-a rekle da je tu povremeno živio Faris.

Njegova bivša supruga Amela Gavrankapetanović je u srpnju 2010. godine postala vlasnica stana od 157 metara četvornih koji se nalazi u zgradi poznatoj kao Koševska Hills u blizini bolnice na Koševu. U zemljišnim dokumentima se navodi da je Amela ovu nekretninu platila 575.000 KM.

Ona je od 2004. godine, do kupovine stana, mjesečno zarađivala u prosjeku 1.850 KM. Odbila je objasniti kako je sa ovakvim primanjima kupila stan. „Razumijem ja šta vi hoćete od mene, ali ja vam ne mogu dati nikakve informacije.“

Izdaja

Farisova i Amelina kćerka Iman, 24-godišnja umjetnica bez stalnog angažmana i prijavljenih prihoda, od svibnja prošle godine ima stan od 112 metara četvornih i garažu. Dvoetažni stan se nalazi na drugom i trećem katu u zgradi nedaleko od Sarajevske katedrale. Plaćen je 382.000 KM, a u kupoprodajnom ugovoru piše da je Iman kupac. Ona je za CIN rekla da je jedno vrijeme radila za Al-Shiddi City Centar i da sada volontira. Nije htjela reći kako je kupila ovaj stan.

„Ne mogu, stvarno, da vam odajem informacije koje su vrlo privatne i mislim da bi to bilo jako ružno od mene, to je izdaja“, rekla je Iman. Mjesec dana poslije, za 28.000 KM njezin otac je kupio parking-mjesto do njezinog.

Ni nakon više telefonskih poziva i poruka koje su mu novinari slali preko majke Fikrete, brata Ismeta i kćerke Iman, Gavrankapetanović nije želio razgovarati o svojoj imovini.

Pokrenuta istraga

Krajem prošle godine Kantonalno tužiteljstvo iz Sarajeva je pokrenulo istragu protiv Gavrankapetanovića zbog sumnji da je zloupotrijebio položaj šefa Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Tužiteljstvo sumnja da je od 2004. do 2010. godine nesavjesnim poslovanjem oštetio KCUS za 23,5 milijuna maraka, jer je, između ostalog, sklapao štetne ugovore u postupcima javnih nabavki. Navodno, Gavrankapetanović nije poštovao zakonske procedure o broju sudionika na tenderima, pogrešno je vrednovao prispjele ponude u postupcima nabavke CT aparata, računalnke opreme i softvera, a pri izboru zaštitarskih agencija za osiguravanje objekata nije poštovao pravilo konkurentnosti.

Tužiteljstvo ga još tereti da je u Klinički centar nezakonito zaposlio 260 osoba, da je s pojedinim uposlenicima zaključivao menadžerske ugovore i da je prikrivao gubitke u poslovanju klinike. Gavrankapetanovića sumnjiče da je takvim postupcima ostvario imovinsku korist.

Hadž s Izetbegovićem

Prema službenoj biografiji, Faris Gavrankapetanović je diplomirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1984. godine i specijalizirao opću kirurgiju sedam godina poslije. Sredinom 1995. godine počinje raditi kao viši asistent na Katedri za kirurgiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Četiri godine kasnije doktorira i postaje docent. Zvanje primariusa je stekao 1998. godine, a šest godina kasnije postaje izvanredni profesor.

Gavrankapetanović je počeo karijeru 1985. godine u sarajevskom Zavodu za zdravstvenu zaštitu. Nakon šest mjeseci rada zaposlio se na Traumatološkoj klinici KCUS-a, gdje ostaje do travnja 1999. godine. Tada je imenovan za zamjenika federalnog ministra zdravstva. Nakon kratke karijere u izvršnoj vlasti, u prosincu 2000. godine se vraća u KCUS gdje postaje direktor. Ovu dužnost je obavljao jedanaest i pol godina. Za vršitelja dužnosti direktora ZZO-a Kantona Sarajevo imenovan je 2012. godine, na razdoblje od tri mjeseca.

Gavrankapetanović u biografiji navodi da je sa 25 godina postao hafiz, odnosno osoba koja zna Kur’an napamet i da je 1994. godine s prvim predsjednikom BiH Alijom Izetbegovićem obavio muslimansko hodočašće – hadž.