Posljednji popis stanovništva, koji je pokazao da u Hercegovini živi svega 72.769 stanovnika, još jednom je upalio alarm zbog poražavajuće demografske slike u ovom dijelu Republike Srpske. Iako Hercegovinom već godinama vlada bijela kuga, ozbiljnijih mjera za njeno suzbijanje, nažalost, nema.
Najalarmantnije stanje je u manjim općinama, koje stanovništvo masovno napušta. U Ljubinju se, na primjer, broj stanovnika drastično smanjio, te umjesto prijeratnih oko 5000, u ovoj općini danas živi svega 3756 osoba. U Ljubinju i nemaju pravu evidenciju o odnosu nataliteta i mortaliteta jer se s osipanjem stanovništva gase i mnoge ustanove.
Od nekadašnje bolnice ostao je Dom zdravlja, tako da se stanovništvo i rađa, a dobrim dijelom i umire, u Općoj bolnici Trebinje. Natalitet je izgubio trku sa mortalitetom i u Gacku, koje slovi za najrazvijeniju općinu istočne Hercegovine s najvećim proračunom po glavi stanovnika. Prošlogodišnji popis stanovništva pokazao je da Gačana ima ukupno 9734, što je za oko 1000 stanovnika manje u odnosu na prijeratni popis.
U ovoj općini lani su rođene 83 bebe, dok je istovremeno umrlo 90 osoba. Iako se broj stanovnika od 31 433 povećao za oko 1000, bijela kuga nije zaobišla ni Trebinje, u kome se, kako kažu u porodilištu Opće bolnice, svake godine broj novorođene djece smanji za jedno školsko odjeljenje. Ipak, u 2013. godini taj broj se popeo na dva odjeljenja, odnosno rođene su 43 bebe manje u odnosu na 2012.
Poražavajuću demografsku sliku u Hercegovini nema više tko ni da analizira jer se iz istočne Hercegovine odselio i jedini demograf iz ovog dijela Republike Srpske. "I danas iz Hercegovine odlaze visokoobrazovani ljudi, te mlađe reproduktivno sposobno stanovništvo, što je narušilo starosnu strukturu i dovelo do depopulacije, najprije u seoskim područjima, a potom i u cijeloj regiji, na čemu se mora ozbiljno raditi", kažu u trebinjskom Matičnom uredu.
Ozbiljan rad na poboljšanju demografske slike zaustavio se na stimulativnim mjerama općina koje pokušavaju zaustaviti odliv stanovništva i to dodjelom jednokratnih novčanih sredstava mladim bračnim parovima i novorođenoj djeci, što ni izbliza nije rješenje. U Hercegovini je pred gašenjem i jedini dugoročni projekat Fondacija "Sveti Vukašin", koju je pokrenula Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska i prema kome se za treće i svako naredno novorođeno dijete dodjeljivao materinski dodatak u trajanju od godinu dana.
Zbog drastično smanjenog priliva donacija, i djelovanje ove fondacije suzilo se na najugroženije krajeve. "Općine istočnohercegovačke regije su se obavezale na izdvajanja za Fondaciju iznosa od 0,03 posto svojih proračuna, a tijekom 2013. godine uplatile su oko 20 posto. Grad Trebinje nije dao ništa od obećanog", rekli su u Eparhiji.
Dodaju da je za dvije godine isplaćeno oko pola milijuna maraka materinskih dodataka za treće, četvrto i svako sljedeće rođeno dijete. Odbornička većina u Trebinju je odbila i da raspravlja o izdvajanjima za ovu fondaciju, donijevši odluku da se svakom novorođenčetu dodijeli po 500 maraka, čime se i završava njihova briga za podsticaj nataliteta.
Stručnjaci upozoravaju da mjere za poboljšanje demografske slike ovog dijela RS uveliko kasne. Čak i u slučaju da se ovog trenutka počnu primjenjivati, rezultate bi dale tek za dva ili tri desetljeća, do kada će Hercegovina postati zemlja staraca.
