Kriza izvršne vlasti
Istekao rok za Vladu Federacije, hoće li uslijediti Schmidtova intervencija?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak nije uspio donijeti nikakvu konkretnu odluku kojom bi se riješila kriza uspostave izvršne vlasti u tom entitetu, a usvojio je tek nekoliko zaključaka bez stvarne težine kojima je pozvao na otklanjanje postojećih blokada.
"Krajnje je vrijeme za novi saziv''
U ponoć je istekao rok do kojega je trebala biti formirana nova vlada Federacije BiH na temelju rezultata izbora iz listopada 2022. Uspostavu vlade nakon tih izbora dogovorili su HDZ BiH i blok bošnjačkih i građanskih stranaka predvođenih SDP-om, a njeno imenovanje potvrđuju predsjednica entiteta Lidija Bradara i dvojici dopredsjednika.
Bradara i dopredsjednik iz reda Srba Igor Stojanović potpisali su odluku kojom je čelnik SDP-a Nermin Nikšić imenovan za premijera, a kandidati iz ostalih stranaka-članica koalicije za ministre, no potpredsjednik Refik Lendo iz Stranke demokratske akcije (SDA) to je odbio podržati. Time je blokirao mogućnost da Zastupnički dom potvrdi imenovanja.
Bradara je u istupu pred zastupnicima kazala kako je ona sve svoje obveze obavila pravodobno pa je sada pred Zastupničkim domom odluka o tome što dalje, prenosi Hina.
Nakon četiri godine tehničke vlade i pola godine nakon izbora ne vidim važniju zadaću od dovršetka procesa uspostave vlasti, rekla je Bradara.
"Krajnje je vrijeme za novi saziv vlade koji ima izborni legitimitet", istaknula je predsjednica entiteta zaključivši kako je ona svoju ustavnu obvezu izvršila imenovanjem premijera i ministara.
I dopredsjednik Stojanović ocijenio je da se s imenovanjem vlade više ne smije otezati jer je to uvjet dalju provedbu reformi. "Nesposobnost imenovanja nove vlade pokazatelj je nesposobnosti za demokraciju", istaknuo je.
Lendo je pak zastupnike pozvao da odbiju svaku raspravu o imenovanju vlade ustvrdivši kako je odluka koju je o tome donijela Bradara nezakonita i neustavna. Dodao je da je od njega tražena suglasnost za nešto u "čemu nije sudjelovao i tu suglasnost nije dao".
Zastupnici iz SDA i Demokratske fronte (DF) Željka Komšića su optuživali Bradaru za navodno nezakonito ponašanje i kršenje izborne volje Bošnjaka, dok su im iz bloka predvođenog SDP-om i HDZ-om uzvratili protuoptužbama za blokiranje demokratskih procesa odnosno ignoriranje većine u Zastupničkom domu.
Hoće li uslijediti Schmidtova intervencija?
Rezultat šestosatne rasprave je usvajanje triju različitih izjava čiji sadržaj neće imati nikakvog konkretnog učinka jer su praktično neprovedive.
Prva se odnosi na zahtjev da ustavno-pravo povjerenstvo Zastupničkog doma razmotri mogućnost izmjena entitetskog ustava kojima bi se utvrdio novi mehanizam izbora vlade. No takve bi promjene ustava mogle uslijediti samo uz potporu po dvije trećine zastupnika u oba doma entitetskog parlamenta, što je u postojećem odnosu političkih snaga nemoguće.
Drugom izjavom, donesenom na prijedlog SDA, odbijaju se eventualna rješenja što bi ih nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR), no takav zaključak ne može imati pravni učinak jer visoki predstavnik ima neograničene ovlasti nametanja izmjena zakona pa i ustava Federacije.
Trećom izjavom, na prijedlog bloka okupljenog oko SDP-a, Zastupnički dom je konstatirao kako nema suglasnosti o novoj vladi i kako bi taj problem trebalo nekako riješiti. Nakon što vlada niz godina radi u tehničkom mandatu i ne može provoditi reformske procese potrebno je što prije formirati novu vladu i hitno pronaći rješenje za ovo pitanje, navodi se u izjavi.
Izravna mogućnost intervencije kojom bi se uklonila Lendina blokada nakon sjednice Zastupničkog doma ostala je samo u rukama visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Ako on to ne bi učinio na vlasti ostaje sadašnja vlada koja je već četiri godine u tehničkom mandatu, a predvodi je Fadil Novalić iz SDA, koji je u srijedu nepravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog zloporabe službenog položaja i ovlasti pri nabavi respiratora tijekom pandemije.
Zastupnički dom usvojio zaključke i deklaraciju u vezi imenovanja Vlade FBiH
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH završio je vanrednu sjednicu na kojoj je usvojio zaključke i deklaraciju u vezi Informacije o Odluci o imenovanju premijera Vlade, zamjenika premijera i ministara u Vladi Federacije BiH, a koju je primio k znanju.
Prema prvom zaključku, Zastupnički dom je konstatirao da u ustavnom roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, nije u potpunosti završen proces imenovanja Vlade FBiH kako to nalažu odredbe entitetskog ustava, odnosno nije data saglasnost na Odluku o imenovanju Vlade kako to predviđaju rokovi propisani Ustavom.
Drugim usvojenim zaključkom zastupnici su izrazili opredjeljenje da se što prije formira nova Vlada i pozvali su sve sudionike u ovom procesu da se hitno iznađe rješenje za ovo pitanje da bi se ispoštovala ustavnost i zakonitost rada izvršne vlasti u Federaciji BiH.
Sve to zaključili su imajući u vidu istaknuto mjesto koje imaju izbori prema Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH i uložene napore međunarodne zajednice da bi se osigurala provedba rezultata izbora održanih 2. oktobra prošle godine, a uvažavajući činjenicu da sadašnja Vlada, kako je navedeno, radi godinama u tehničkom mandatu i nije u mogućnosti provoditi reformske procese.
Ova dva zaključka usvojena su na prijedlog poslanika koji dolaze iz stranaka HDZ BiH, SDP BiH, Naša stranka, Narod i pravda, Narodni evropski savez, Pokret demokratske akcije i Bh.inicijativa-Kasumović Fuad.
Zaključke, koji su također usvojeni, predložili su zastupnici Stranke za BiH i Narodnog europskog saveza, po kojima Zastupnički dom zadužuje Ustavnu komisiju da u roku od 15 dana razmotri postojeći ustavni sustav i inicira usklađivanje ili izmjenu ustavnih odredbi za izbor Vlade FBiH, nakon promjena koje su nastale donošenjem amandmana na Ustav FBiH od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta, a sve radi postizanja ustavnog rješenja koje će omogućiti imenovanje i potvrđivanje Vlade sadašnjem, kao i svakom narednom sazivu Parlamenta FBiH.
Zastupnički klubovi Stranke za BiH i NES-a smatraju da se mora preuzeti odgovornost i iskoristiti mogućnost da se, u skladu sa Ustavom FBiH, usaglase i predlože i u poslovničkoj proceduri rasprave i usvoje “neophodni amandmani kojima će se postići efikasnost, funkcionalnost i harmoniziranost ustavnog sistema”.
Na prijedlog Kluba SDA na sjednici je usvojena i Deklaracija Zastupničkog doma o neprihvaćanju najavljenog prijedloga OHR-a za izmjene Ustava FBiH i drugih zakonskih ili podzakonskih akata s ciljem produbljenja etničkih podjela i diskriminacije kroz izborni proces.
Usvajanjem ove Deklaracije Zastupničkog dom poziva visokog predstavnika da odustane od nametanja odluke kojom bi bio prekršen Ustav FBiH.
Uz to Zastupnički dom je, po ovoj deklaraciji, osudio “kontinuirane tendencije i političke prijedloge i inicijative, bez obzira dolazile one iznutra ili van BiH, čiji je cilj da imaju uspostavu sistema etno-teritorijalne supremacije i obespravljenja manjinski zastupljenih etničkih skupina na pojedinim dijelovima državne teritorije i teritorije Federacije BiH, a koje dugoročno vode do rušenja ustavnog poretka države BiH”.
Današnja vanredna sjednica Zastupničkog doma održala se da bi se ispoštovao Ustavom FBiH zagarantovan rok, koji je istekao sinoć u ponoć, za formiranje Vlade FBiH.
Nakon što je predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara donijela Odluku o imenovanju Vlade FBiH 30. ožujka, na tu odluku dao je suglasnost potpredsjednik Federacije Igor Stojanović, dok svoj potpis nije dao potpredsjednik Refik Lendo.
Na osnovu toga, odnosno bez suglasnosti drugog potpredsjednika, a u skladu s Ustavom FBiH, ta Odluka se nije mogla poslati Zastupničkom domu na potvrđivanje, te Vlada Federacije nije imenovana u predviđenom roku.
Tako je Zastupnički dom odlučio da zakaže današnju vanrednu sjednicu kako bi razmotrio Informaciju o Odluci o imenovanju premijera Vlade, zamjenika premijera i ministara u Vladi Federacije BiH i donio je navedene zaključke i deklaraciju.
O datumu naredne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH javnost će biti blagovremeno informisana.
