Kvaliteta dostavljenih informacija i ažurnost institucija povećani su u posljednje dvije godine, ali i dalje su prisutni problemi poput odbijanja zahtjeva za slobodan pristup informacijama i šutnje institucija, rečeno je na konferenciji Transparency Internationala, na kojoj je predstavljen Indeks transparentnosti pravosuđa za 2024. godinu, izrađen u suradnji s Balkanskom istraživačkom mrežom Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Direktorica Transparencyja BiH Ivana Korajlić izjavila je da je, unatoč određenom napretku ostvarenome u 2023. godini, u 2024. primjetan pad broja prijava za korupciju, pokrenutih istraga, podignutih optužnica i osuđujućih presuda.
Korajlić je istaknula kako je broj podignutih optužnica za korupciju, osobito onu visoke razine, u padu, a doneseno je tek 12 pravomoćnih presuda.
Na konferenciji o stanju u pravosuđu i novom Nacrtu zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) predstavljeni su nalazi online platforme "Indeks pravosuđa", koja sadrži rezultate indeksa transparentnosti sudova i tužiteljstava u BiH, kao i informacije o predmetima korupcije i organiziranog kriminala.
Izvršni direktor BIRN-a BiH, Denis Džidić, govoreći o platformi "Indeks pravosuđa", kazao je da su zabilježena određena poboljšanja u odnosu na situaciju od prije dvije godine, ali da i dalje postoji značajno ograničenje pristupa informacijama s ročišta te sudskom i tužiteljskom radu prema javnosti i medijima.
"Poražavajuće je da je gotovo 40 posto sudova u BiH ignoriralo medijske upite koje je BIRN BiH uputio. To pokazuje da velik broj sudova ne poštuje ni pravila, ni smjernice koje nalaže VSTV BiH u vezi s transparentnošću," rekao je Džidić.
Dodao je kako 25 posto sudova odbija dostavljati presude, čak i one pravomoćne ili anonimizirane.
Urednik BIRN-a BiH, Semir Mujkić, potvrdio je kako su vidljiva blaga poboljšanja, ali da 40 posto sudova i dalje ignorira medijske upite, bez navođenja zakonskog uporišta za takav postupak.
"Ako odbijate dostaviti podatke, barem objasnite zašto. Ne dobivamo ni fotografije ni videosnimke sa suđenja. Također, 45 posto tužiteljstava odbija dostavljati informacije medijima," naveo je Mujkić.
Naglasio je kako su pojedini sudovi odgovorili kako nisu imali predmete korupcije u posljednjih godinu dana, pa zbog toga nisu mogli dostaviti tražene podatke.
Pozvao je institucije na veću transparentnost u kriznim situacijama.
"U posljednjih nekoliko tjedana svjedočimo potpunoj zatvorenosti pravosudnih i policijskih institucija. Na odgovore čekamo predugo, a to može imati ozbiljne posljedice. Pravovremene informacije mogu spriječiti širenje dezinformacija i panike," rekao je Mujkić.
Predsjednik VSTV-a BiH, Sanin Bogunić, izjavio je kako je tek jučer dobio usvojeni tekst Nacrta zakona o VSTV-u BiH, koji je u Vijeću ministara usvojen 4. ožujka.
"Općenito sam zadovoljan ovim propisom. Riječ je o opsežnom dokumentu, a Ministarstvo je uvažilo dio prijedloga Vijeća. Međutim, neka rješenja morat ćemo zajednički razmotriti," kazao je Bogunić.
Složio se s mišljenjem Venecijanske komisije da bi ukidanje etničkog ključa pri izboru članova Vijeća trebalo biti jedan od glavnih ciljeva novog zakona o VSTV-u.
Pozvao je na amandmansko djelovanje kada zakon dođe u parlamentarnu proceduru.
Glavni državni tužitelj Milanko Kajganić izjavio je kako Tužiteljstvo BiH nema problema s procesuiranjem predmeta korupcije i visoke korupcije.
"Javnost nikada neće biti potpuno zadovoljna rezultatima. Ranije smo se bavili statistikom i gledali brojke, ali ono što Tužiteljstvo sada radi ne može se zanemariti. Dokazali smo da više nema nedodirljivih, ali ne želim navoditi konkretne predmete," rekao je Kajganić.
Podsjetio je kako su procesuirani bivši ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, smijenjeni ministar Nenad Nešić, koji je u pritvoru, bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić, protiv kojeg je podignuta optužnica.
"Očekivanja da javno vodimo istrage nisu realna. Tužitelji ne smiju komentirati odluke, bilo političara ili drugih javnih osoba," zaključio je Kajganić, piše detektor.ba.
