Imamović roditeljima LGBTIQ+ djece: "Volite svoju djecu više nego svoje strahove"
Lipanj se diljem svijeta obilježava kao Mjesec ponosa, razdoblje posvećeno vidljivosti, jednakosti i ljudskim pravima LGBTIQ+ osoba.
Korijeni ovog obilježavanja sežu u 1969. godinu i Stonewallske nemire u New Yorku, koji se smatraju jednom od ključnih prekretnica u borbi za prava seksualnih i rodnih manjina.
Različita prava
I dok se u brojnim državama tijekom lipnja održavaju povorke, festivali i kampanje za jednakost, položaj LGBTIQ+ osoba i dalje se značajno razlikuje od zemlje do zemlje.
Bosna i Hercegovina posljednjih je godina napravila određene korake naprijed kada je riječ o zaštiti od diskriminacije i javnoj vidljivosti zajednice, no brojni izazovi ostaju prisutni.
-webp.webp&w=3840&q=75)
Prema izvješćima organizacija koje prate stanje ljudskih prava, LGBTIQ+ osobe u Bosni i Hercegovini i dalje se suočavaju s diskriminacijom, govorom mržnje, institucionalnim preprekama i nedostatkom pravnog priznanja istospolnih zajednica.
Istodobno, Sarajevo Pride, festival Kvirhana i rad organizacija civilnog društva otvorili su prostor za veću vidljivost i javni dijalog o temama koje su godinama bile potisnute na društvenu marginu.
O položaju LGBTIQ+ osoba, Mjesecu ponosa, Povorci ponosa i izazovima s kojima se zajednica suočava razgovarali smo s Aminom Imamović, koordinatoricom programa u Sarajevskom otvorenom centru i organizatoricom festivala Kvirhana.
-webp.webp&w=3840&q=75)
Vidljivost i strah
Položaj LGBTIQ+ osoba u Bosni i Hercegovini danas se može opisati kao spoj veće vidljivosti i stalne ranjivosti, smatra Imamović.
Prema njezinim riječima, u odnosu na razdoblje od prije deset ili petnaest godina, danas postoji više prostora za organiziranje, povezivanje i javno djelovanje.
Ipak, diskriminacija, govor mržnje, nasilje i institucionalne prepreke i dalje su dio svakodnevice LGBTIQ+ osoba u BiH.
"Napredak postoji, ali je spor i često ovisi o radu organizacija civilnog društva i same zajednice, umjesto o sustavnoj potpori institucija", rekla je Imamović.
Mnoge LGBTIQ+ osobe, dodaje, svakodnevno procjenjuju koliko mogu biti otvorene o sebi i gdje se mogu osjećati sigurno. Problemi se javljaju u obitelji, školi, na fakultetu, radnom mjestu, u zdravstvenom sustavu, ali i u javnom prostoru.
Neki ljudi skrivaju svoj identitet iz straha od odbacivanja, diskriminacije ili nasilja. To je, kaže Imamović, teret koji većina heteroseksualnih i cisrodnih osoba ne mora nositi.
Bosna i Hercegovina danas ima zakonsku zabranu diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta, no aktivisti godinama upozoravaju kako je provedba tih zakona često nedovoljna. Dodatni problem predstavlja činjenica da istospolni parovi još uvijek nemaju pravno priznate zajednice, što ih stavlja u nepovoljniji položaj u brojnim životnim situacijama.
Obitelj kao podrška
Obitelj za LGBTIQ+ osobe može biti najvažnije mjesto sigurnosti, ali i prvi prostor straha. Kada postoji prihvaćanje, obitelj postaje izvor ljubavi i oslonca.
No, za mnoge je upravo obitelj mjesto gdje se prvi put suočavaju s nerazumijevanjem, osudom ili strahom od odbacivanja.
-webp.webp&w=3840&q=75)
"Volite svoju djecu više nego što volite svoje strahove. Mnoga djeca godinama skupljaju hrabrost da roditeljima kažu tko su. U tom trenutku njima nije potrebno da budu popravljana ili mijenjana, nego da budu saslušana i prihvaćena", poručila je Imamović roditeljima LGBTIQ+ djece.
Posebno važnom smatra i grupu roditelja i LGBTIQ+ djece "Zagrljaj", koja postoji od 2019. godine i okuplja više od 30 članova iz cijele Bosne i Hercegovine.
Mjesec ponosa i Povorka ponosa
Za mnoge LGBTIQ+ osobe Mjesec ponosa i Povorka ponosa znače trenutak vidljivosti, zajedništva i osjećaja kako nisu same.
Povorka je, kaže Imamović, podsjetnik kako LGBTIQ+ osobe postoje, pripadaju ovom društvu i imaju pravo na jednakost, sigurnost i dostojanstven život.
Za nekoga je to prosvjed, za nekoga slavlje, a za nekoga prvi susret s tisućama ljudi koji dijele slična iskustva.
Prva Povorka ponosa u Bosni i Hercegovini održana je 2019. godine u Sarajevu. Od tada se održava svake godine i postala je jedan od najvidljivijih događaja vezanih uz ljudska prava u zemlji. Istodobno, svaka povorka otvara i širu raspravu o položaju LGBTIQ+ osoba, društvenim podjelama i granicama prihvaćanja različitosti.
-webp.webp&w=3840&q=75)
Uz Povorku ponosa, važnim smatra i druge prostore okupljanja, poput festivala Kvirhana, koji kroz umjetnost, razgovor i zajedništvo otvara prostor za razumijevanje iskustava zajednice.
"Ljudska prava se ne mogu nametati. Ona postoje kako bi štitila svakoga od nas", rekla je Imamović, odgovarajući na tvrdnje kako se LGBTIQ+ prava "nameću" društvu.
Kako ističe, kada se govori o LGBTIQ+ pravima, govori se o pravu da netko ne bude diskriminiran, da bude siguran, da ima jednak pristup institucijama i da živi dostojanstveno.
"To nisu posebna prava. To su ista ona prava koja većina ljudi već podrazumijeva za sebe i svoje obitelji", naglasila je.
Mitovi i predrasude
Jedan od najraširenijih mitova, kaže Imamović, jest da su LGBTIQ+ osobe mala i izdvojena skupina koja nema veze s ostatkom društva. U stvarnosti, one su dio obitelji, škola, radnih kolektiva i lokalnih zajednica.
Često se šire i netočne tvrdnje kako LGBTIQ+ osobe ugrožavaju obitelj, tradiciju ili djecu, iako za takve tvrdnje, ističe, ne postoje dokazi. Najčešće je riječ o strahu i nepoznavanju, a ne o činjenicama.
-webp.webp&w=3840&q=75)
Imamović smatra kako bi javnost trebala bolje razumjeti koliko su iskustva LGBTIQ+ osoba zapravo obična i ljudska.
"Govorimo o ljudima koji žele biti voljeni, sigurni, poštovani i prihvaćeni", rekla je.
Zbog toga, dodaje, festivali poput Kvirhane imaju važnu ulogu jer kroz umjetnost i kulturu omogućuju upoznavanje ljudi kroz priče, emocije i iskustva, a ne kroz stereotipe i predrasude.
Važnost saveznika
Podrška saveznika, odnosno osoba koje nisu LGBTIQ+, ali javno podržavaju jednakost i sigurnost svih građana, iznimno je važna.
Imamović ističe kako društvene promjene nikada nisu rezultat djelovanja samo jedne zajednice. Kada osobe koje nisu izravno pogođene diskriminacijom dignu glas protiv nepravde, šalju poruku kako su jednakost i ljudska prava zajednička odgovornost.
-webp.webp&w=3840&q=75)
Mladim LGBTIQ+ osobama koje se osjećaju same ili neprihvaćeno poručuje kako njihov identitet nije problem koji treba riješiti.
"Niste sami, čak i kada vam se tako čini. Postoje ljudi koji dijele slična iskustva, postoje zajednice, prijatelji i organizacije koje mogu pružiti podršku. Zaslužujete sigurnost, ljubav, poštovanje i budućnost u kojoj ćete živjeti slobodno", poručila je Imamović.
Na kraju ih poziva da sudjeluju u događajima poput Kvirhane, Povorke ponosa i drugih zajedničkih inicijativa.
"Takvi nas događaji podsjećaju da zajednica postoji, da ima svoju povijest, kulturu i snagu te da nitko ne treba prolaziti kroz iskustvo neprihvaćenosti sam", zaključila je.
