Hrvatska republikanska stranka (HRS) oglasila se priopćenjem za javnost u kojem izražava ozbiljnu zabrinutost zbog činjenice da pojedine tvrtke i osobe, koje se nalaze na međunarodnim crnim listama zbog povezanosti s trgovinom oružjem i terorizmom, nesmetano posluju u Bosni i Hercegovini putem podružnica stranih banaka iako im je takvo poslovanje zabranjeno u državama iz kojih te banke dolaze.
U priopćenju se kao najnoviji i najkonkretniji primjer navodi kineska državna tvrtka China North Industries Group Corporation Limited (NORINCO GROUP), koja ovih dana privlači pozornost javnosti zbog najavljene velike investicije u solarnu tehnologiju u općini Stolac.
No, iz HRS-a upozoravaju kako je riječ o kompaniji koja se nalazi na crnim listama američkog State Departmenta i Ujedinjenih naroda, a o čijoj se povezanosti s nizom globalnih sukoba i sumnjivih aktivnosti već godinama izvještava.
Prema priopćenju, Politico je izvještavao o isporuci NORINCO-ova oružja Rusiji tijekom rata u Ukrajini, dok je Telegraph pisao o njihovoj ulozi u opskrbi oružjem terorističke organizacije Hamas. Osim toga, postoje brojni izvještaji o njihovim vezama s radikalnim islamističkim skupinama u Africi.
Zastupnik HRS-a u Parlamentu BiH, Slaven Raguž, podsjetio je da je prilikom izmjena i dopuna Zakona o bankama predložio amandman kojim bi se onemogućilo poslovanje banaka u BiH s pravnim i fizičkim osobama, te s njima povezanim subjektima, koji se mogu dovesti u vezu s trgovinom oružjem, prisilnim radom i trgovinom ljudima.
Amandman je, kako navode iz HRS-a, odbijen na preporuku Ministarstva financija, koje je ocijenilo da je to već uređeno postojećim zakonima i unutarnjim politikama banaka. Međutim, HRS u priopćenju ističe da ''fotografije i informacije s terena, osobito iz Stoca, govore suprotno''.
Stranka naglašava da NORINCO nema poslovnih aktivnosti ni u Italiji ni u Austriji, državama iz kojih potječu dvije najveće banke koje djeluju u BiH – UniCredit i Raiffeisen.
HRS navodi da su pisanim putem uputili upite upravama tih banaka, uključujući Teodoru Petkovu (UniCredit – Jugoistočna Europa), TJ Lima (UniCredit – rizici) i Hannesa Mösenbachera (Raiffeisen – rizici), tražeći pojašnjenje zašto njihove banke u BiH posluju s NORINCO-om, dok to ne čine u vlastitim matičnim državama. Odgovore nisu dobili.
Kao sljedeći korak, Raguž je uputio službeni upit Agenciji za bankarstvo BiH, tražeći objašnjenje kako je moguće da se u Bosni i Hercegovini dozvoljava poslovanje s pravnim i fizičkim osobama koje su, prema dostupnim informacijama, izravno povezane s aktivnostima koje mogu ugroziti sigurnost ljudi i imovine.
