Policijsko zlostavljanje pritvorenih i dalje je ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini i zahtijeva djelovanje institucija, naveo je Odbor Vijeća Europe za borbu protiv torture (CPT) u izvještaju o svojoj posjeti BiH u rujnu 2021. godine.
Prema nalazima izvještaja, članovi Odbora dobili su brojne navode o fizičkom maltretiranju pritvorenih osoba od policijskih službenika, a posebno od policije u Kantonu Sarajevo. Takve pritužbe zabilježili su i tijekom posjete u 2019. godini.
"One su se uglavnom sastojale od šamara, udaraca šakama, nogama palicama i oružjem, i policajci su ga koristili protiv osoba osumnjičenih za kaznena djela, bilo u vrijeme njihovog privođenja ili tijekom ispitivanja", navode iz Odbora.
Odbor smatra da policijsko zlostavljanje ostaje ozbiljan problem koji zahtijeva odlučnu akciju bh. vlasti, uključujući formalnu izjavu na najvišoj političkoj razini o nultoj toleranciji za nedolično ponašanje policije, ciljanu obuku policajaca i uvođenje pristupa istražnog ispitivanja osoba osumnjičenih za kaznena djela.
Delegacija Odbora ispitala je postupanje različitih policijskih agencija u BiH prema uhićenicima, posebno u Federaciji, te efikasnost tužiteljskih istraga o navodima o policijskom zlostavljanju. Također, ispitano je i postupanje prema pritvorenicima u četiri zatvorske ustanove u nadležnosti Federalnog i Državnog ministarstva pravde.
U izvještaju su, uz medicinske dokaze, navedene i izjave zatvorenika koji su govorili najčešće o tome da su ih policijski službenici, pretežno iz specijalnih jedinica, tukli tijekom uhićenja i ispitivanja, dok su ležali na podu vezanih ruku. Neki od zatvorenika tvrdili su da su proveli nekoliko sati ili cijelu noć vezani lisicama za neki komad namještaja u uredu kriminalističkih inspektora ili u pritvorskoj ćeliji, bez hrane, vode ili mogućnosti korištenja toaleta.
Osim nasilja u zatvorskim jedinicama, delegacija je zabilježila i nekoliko pritužbi o prekomjernoj upotrebi sile, koja se sastojala od udaraca i šamara, kao i vrijeđanju pritvorenika u kazneno-popravnim zavodima u Sarajevu i Zenici, te državnom zatvoru.
Odvjetnica Nina Kisić, zastupnica oštećenih u nekoliko prijavljenih slučajeva, nasilja za Detektor kaže da je dosta manje takvih slučajeva nego ranije, ali da bi razloge za to mogli potražiti u bojazni zatvorenika da bi zbog prijavljivanja nasilja moglo doći do gorih posljedica. Dodaje i da je neodgovarajuće procesuiranje ovakvih slučajeva gorući problem.
"Neprocesuiranje policijskog nasilja u BiH je u jednom slučaju dovelo do smrti, u slučaju u kojem se vodi postupak po potvrđenoj optužnici, ali je i dalje jako, jako često. Kada se i prijavi, ne procesuira se hitno, ne urade se vještačenja i postoji dojam da i tužiteljstva čekaju da predmeti 'umru prirodnom smrću'", pojašnjava Kisić.
Ona rješenje ovakvih slučajeva vidi u imenovanju posebnih tužitelja u svakom tužiteljstvu koji bi se bavili slučajevima policijskog nasilja, zbog kompleksnosti problema i mogućnosti zloupotrebe.
Odbor je kritizirao rad pravosudnih i pravnih organa na provjeri navoda o lošem tretmanu, te otkrio da su istrage neefikasne i nedovoljno ažurne i temeljite. Tužitelji su kritizirani zbog formalističkog pristupa u komunikaciji i suradnji s policijom te nedostatak proaktivnosti. Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću su predložili da u suradnji sa ministarstvima unutarnjih poslova usvoji obavezujuće uputstvo o metodologiji istraga u slučajevima navodnog policijskog zlostavljanja, prema kojoj bi tužitelji i članovi nadzornih mehanizama policije bili obučeni.
Članovi Odbora su naveli da je potrebno osigurati pritvorenicima i zatvorenicima pravo na pristup odvjetniku od početka pritvora, pa sve do svakog saslušanja, kao i obavljanje ljekarskog pregleda bez prisustva policajca i vezanja. Uhapšene osobe bi trebale biti u potpunosti informirane o svojim pravima, a razgovori u policiji bi trebali biti snimani audio i video uređajima.
Poseban dio izvještaja posvećen je uvjetima boravka u zatvorskim i pritvorskim jedinicama u BiH, te je Odbor ponovo preporučio da je potrebno poduzeti korake koji bi osigurali da sve policijske ćelije ispunjavaju minimalne zahtjeve u pogledu veličine, održavanja, čistoće i osvjetljenja, kao i da sve osobe koje se nalaze u pritvoru trebaju dobiti barem jedan topli obrok dnevno.
U izvještaju se navodi da u vrijeme posjete Odbora još uvijek nije postojao režim aktivnosti van ćelije za pritvorenike, ali da su ohrabreni početnim naporima u državnom zatvoru gdje su pritvorenici mogli provesti najmanje dva do tri sata dnevno van ćelije. Drugi zatvori im nisu nudili takve mogućnosti, te su neki od njih provodili u svojim ćelijama i više od 22 sata dnevno, zbog čega su iz Odbora pozvali vlasti u BiH da poduzmu korake kako bi radikalno poboljšali ovaj režim za pritvorenike. Također, upozorili su i na postojanje potrebe za uvođenje rodno specifičnog pristupa za žene koje se nalaze u pritvoru.
Mali napredak članovi komisije zabilježili su i u pogledu pružanja zdravstvene zaštite, ali uz napomenu da je potrebno da ministarstva pravde i zdravstva u Federaciji rade zajedno na poboljšanju pružanja zdravstvene zaštite za osobe u istražnom pritvoru.
Kisić kaže da primijeti pomake, poput onih u zavodu Miljacka u Sarajevu sa efikasnijim procedurama i boljim uvjetima, ali da predstoji još puno posla.
Iako su naveli da je njihova suradnja s vlastima u BiH bila odlična, članovi Odbora upozorili su da nedostaje efikasna akcija i napredak u odnosu na preporuke iz Izvještaja koji su sačinili 2019. godine, kao i da suradnja podrazumijeva i obavezu otklanjanja nedostataka koje ova komisija utvrdi.
