Danas 31 godina od zločina počinjenog nad civilima na Čemernu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zločin nad 32 srpska civila u selu Čemerno kod Ilijaša koji su 1992. godine počinili pripadnici Armije BiH ne smije biti zaboravljen da se ne bi ponovio, poručeno je danas na obilježavanju 31 godine od ovog zločina.

Izaslanik srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH Boško Tomić istaknuo je da stradanja srpskih boraca i civila opominju da je potrebno jedinstveno kada su u pitanju srpski interesi i u tome ne bi smjelo biti kompromisa, prenosi BHRT.

Rekao je da su Srbi 1992. godine još uvijek mislili da se može doći do dogovora da rata ne bude, te ukazao da su Srbi narod koji drži do riječi i ima povjerenje u komšije.

"Nažalost, kao i u prethodnim ratovima, i ovaj put je njihovo povjerenje izigrano", rekao je Tomić.

Nitko nije odgovarao

Apelirao je na jedinstvo srpskog naroda i pozvao institucije pravosuđa BiH da ubrzaju procesuiranje zločina nad Srbima.

"Kada su Srbi u pitanju, za svaku sitnicu su brzo okončavani procesi i veliki broj ljudi je osuđen na mnogo godina, a kada su u pitanju Bošnjaci, onda je to daleko ispod svakog očekivanja", naglasio je Tomić.

Pomoćnik ministra za boračko invalidsku zaštitu Republike Srpske Nebojša Vidaković rekao je da se s ovakvih skupova šalje poruka srpskog jedinstva da se nikada ne zaborave žrtve stradale za Republiku Srpsku.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac izjavila je danas da za stradanje srpskih boraca i civila na Čemernu do danas nitko nije odgovarao, te da to za BiH nije ništa novo.

Čemerno - čemer, tuga i jad

Prema njenim riječima, selo Čemerno je dalo samo sebi ime, jer je danas to samo čemer, tuga i jad.

"Čemer, tuga i jad čovjeka sretne na svakom koraku. Ništa što bi moglo da podsjeća na život prije, jer je sve uništeno i spaljeno. Seljani su ili pobijeni ili protjerani. Nama kao suvremenicima preostaje da ne dozvolimo da se zločin počinjen u ovom selu zaboravi", rekla je Graorčeva.

Ssmatra da je važno javnost podsjećati i one koji nisu imali veze s ratnim događanjima upoznaju o tome što se dogodilo u ovom selu prije 31 godinu.

"Ako znamo i pamtimo ono što nam se dogodilo možemo da spriječimo da se više ne ponovi", dodala je Graorčeva.

Sekula Trifković, koji je rođen u Čemernu, rekao je da je u vrijeme zločina bio u Ilijašu, te da je tri dana nakon toga svoje srodnike i članove familije pronašao zagrnute bagerom.

Očekuje kažnjavanje počinitelja

"Ujutru rano je selo bilo opkoljeno i stradala su djeca, žene i starci. Našao sam ih kod trešnje zagrnute bagerom, kuće su izgorjele i sada nema nijedne", ispričao je Trifković novinarima.

Istaknuo je da obitelji ubijenih očekuju da počinitelji ovog zločina budu kažnjeni.

"Ako bude pravde, trebali bi da kazne svakoga tko je činio zločine nad nevinim ljudima i djeci", rekao je Trifković i dodao da je tada ubijen petnaestogodišnji Rajko Trifković, sin njegove svastike.

Predsjednik zvorničkog Udruženja ratnih vojnih invalida Dragoslav Mijanović podsjetio je da je zločin u Čemernu bio prvi u okruženju oko Sarajeva, gdje ljudi nisu ubijani samo oružjem, već i drugim predmetima koje su ubojice pronašle u selu.

Rekao je da se trenutno pred Sudom BiH vodi postupak za ovaj zločin, kao i da je fokus obrane osumnjičenih na tome da je selo bilo vojni cilj.

Civili i vojni cilj?

"Ovdje su izginuli civili, i odakle na vojnom cilju civili", upitao je Mijanović.

Kod spomen-obilježja u mjestu Čemerno danas je služen parastos i položeni vijenci povodom obilježavanja 31 godine od zločina nad 32 srpska civila koje su ubili pripadnici Armije BiH.

Jedinice iz sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova i pripadnici Armije BiH iz Breze, Visokog i Kaknja napale su Čemerno u ranim jutarnjim časovima 10. lipnja 1992. godine.

Tijekom napada na ovo srpsko selo ubijeni su gotovo svi stanovnici.

Za ovaj zločin pred Sudom BiH vodi se postupak protiv Džemala Hadžića, Teufika Turudića, Džemala Smole, Senada, Harisa i Benjamina Sikire, Enesa Duraka, Mirsada, Nusreta i Mirzeta Bešlije, te Hamdije Spahića koji se terete da su krajem maja i u prvoj polovini lipnja 1992. godine, zajedno s drugim njima poznatim licima, svjesno i voljno sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu u selu Čemerno.