Središnji dio obilježavanja Dana branitelja Mostara i 34. obljetnice zaustavljanja tenkova JNA u Pologu održava se u naselju Polog, gdje se u srijedu u večernjim satima služi sveta misa u Crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije. Nakon ovoga slijedi svečano otvaranje nove školske športske dvorane u područnoj zgradi Treće osnovne škole Mostar, te javna proslava i druženje branitelja sa žiteljima i posjetiteljima.
Obilježavanje ove važne obljetnice započinje u Mostaru polaganjem vijenaca kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana. Prije same ceremonije, predstavnici Organizacijskog odbora – Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Mostara – obraćaju se medijima ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače.
Od istog mjesta kreće i tradicionalna biciklijada Putem spasa, koja simbolično povezuje Mostar s Pologom trasom Mostar – Goranci – Bile – Grabova Draga – Polog. Riječ je o ruti koja je 1992. bila jedina slobodna komunikacija iz gotovo potpuno okupiranog grada prema slobodnom teritoriju, a biciklisti je prelaze odjeveni u majice posvećene braniteljima Mostara.
Cjelodnevni program organizira Koordinacija hrvatskih braniteljskih udruga Grada Mostara, a simbolika ovog obilježavanja ogleda se u spoju povijesne memorije i zajedničke poruke mira, zahvalnosti i zajedništva.
U najtežim trenucima rata u Mostaru, tijekom travnja, svibnja i lipnja 1992. godine, srpsko-crnogorske agresorske snage gotovo su u cijelosti zatvorile obruč oko grada. Okupatori su držali žitelje Mostara – civile i branitelje – u gotovo potpunoj blokadi, koja je okončana operacijom Lipanjske zore (Čagalj) u lipnju iste godine.
Do oslobađanja Žovnice, Orlovca, Brkanova brda i Huma, zatim južnog dijela grada, Bijelog Polja, istočne gradske obale, Podveležja i šireg područja planine Velež, jedina cesta kojom se iz Mostara moglo izići bila je vijugava i uska brdska prometnica koja je vodila prema Gorancima, a zatim dalje prema slobodnom teritoriju zapadne Hercegovine. Tom cestom su evakuirani civili, prevoženi ranjenici, dopremana vojna oprema, oružje, lijekovi i hrana. Zbog svoje ključne uloge u opstanku grada, dobila je naziv – Put spasa.
Okupatorske snage su ovaj put neprestano gađale teškim naoružanjem, osobito s položaja na Humu, Orlovcu i podveleškoj Fortici. Procjene govore da je tijekom proljeća i ljeta 1992. godine na tu dionicu ispaljeno više od 5.000 granata različitih kalibara, što je i danas vidljivo na terenu. Svaki izlazak automobilom bio je pothvat visokog rizika, često sa smrtnim ishodom. Duž ceste i u provalijama prema Cimu, ostajale su olupine raznesenih i izgorjelih vozila, svjedočeći o pogibelji kojom su prolazili najhrabriji.
Tih mjeseci Put spasa vozili su samo najodvažniji – pod topničkom vatrom, u mraku i bez svjetala. Njima u čast, a osobito onima koji su na toj prometnici izgubili život, kao i u znak priznanja značaju te ceste za obranu Mostara, pokrenuta je biciklijada pod istim imenom.
Četvrti put zaredom, branitelji i mladi organiziraju biciklijadu „Put spasa“. Ove godine kreće 7. svibnja u 13:00 sati s Trga hrvatskih velikana u Mostaru. Ruta prolazi kroz Cim, Gorance, Bile i Grabovu Dragu, a završava kod spomenika u Pologu. Tamo će se prisjetiti trenutka kada je, prije 34 godine, hrvatski narod goloruk zaustavio kolonu tenkova JNA – događaja koji se slavi kao Dan branitelja Mostara.
Važnost Puta spasa u Domovinskom ratu za Mostar i njegove građane bila je golema. Taj uski brdski prolaz bio je razlika između potpunog okruženja i nade u opstojnost. Omogućio je otpor, obranu i preživljavanje. Stoga je važno njegovu simboliku i žrtvu onih koji su tim putem prolazili prenositi novim generacijama, kako bi se sačuvalo sjećanje i istina o obrani Mostara.
